Nakon tromjesečnog prosječnog rasta cijena voća i povrća na veletržnici u Tasovčićima u petak, 24. rujna, cjenovna slika je suprotna, došlo je do pada cijena. Po svemu sudeći bit će to kratkoga daha. Dva udarna artikla tijekom cijele godine – krumpiri i kupus, imaju postojanu cijenu. Krumpiri se cijene od 0,70 KM banjalučki pa do 1,10 KM hercegovački, dok su planinski ispred veletržnice 1,2 KM za kilogram. Kupus je i dalje od 0,80 do 1,0 KM. Stabilne su još i cijene karfiola 2,0 do 2,5 KM, blitve je 1,2 do 1,5 KM, špinata 2,0 do 2,5 KM, peršin, celer, te prasa koja dolazi iz okolice Fojnice, su po 3 KM za kilogram. Stabilna je i cijena patlidžana 0,7 do 1,0 KM, cikle 0,5 do 1,0 KM, te paprika koje se cijene od 1 do 2 KM. Tzv. američke su od 1,3 do 1,5 KM, a mlade jesenske su 2 KM za kilogram. Moramo pohvaliti domaće povrtlare koji su počeli proizvoditi paprike u dva turnusa, proljetnom i jesenskom.
Rajčice su jeftinije nego u petak, 17-og rujna, cijene se od 1,0 do 1,5 KM, koliko su plodovi iz Buturović Polja, te domaći zvani neretvansko čudo. Za pojašnjenje ističemo da se tijekom ljeta trže domaće kavade, dok se početkom jeseni nudi neretvansko čudo, u suštini riječ je o istoj sorti rajčica, samo je različito vrijeme dozrijevanja. Nešto jeftiniji još su krastavci 1,0 do 1,5 KM, sitni kornišoni za zimnicu, su 2,5 KM za kilogram. Jeftinije su i tikvice, 1,0 do 1,2 KM, zatim mrkva 1,1 do 1,2 KM, mahune 2,0 do 3,5 KM, raštika 2,5 do 3,0 KM, brokule 2,0 do 2,5 KM, kao i zelena salata 1,5 do 1,7 KM za kilogram.
Za nijansu su skuplji crveni i bijeli luk, crveni luk je 1,2 do 1,5 KM, a bijeli je 4 refuza, pa do 10 KM vijenci. Nešto skuplji još su paprike roge 1,0 do 1,8 KM, te kelj 1,0 do 1,5 KM za kilogram. Od novina ističemo već standardni batat po cijeni 3,0 do 3,5 KM i tikve koje su od 0,50 do 1,5 KM koliko se cijeni sorta hokaido.
Voće, kao i kod povrća više je pojeftinjenja nego poskupljenja. Jeftiniji su redom svježe smokve 2,0 do 2,5 KM, šipci 1,5 do 2,0 KM, pa breskve 1,8 do 2,2 KM. Posve očekivano nešto jeftinije su i mandarine koje se cijene 1,7 do 1,9 KM za kilogram.
Stabilne su cijene jabuka 0,8 do 1,5 KM, krušaka koje su od 1 do 2 KM, koliko se cijeni hercegovačka viljamovka. Suhe smokve i dalje su od 4 do 6 KM, badem u ljusci je 6 do 7 KM, šljive su 1,2 do 1,5 KM, stolno grožđe je od 1,0 do 1,8, a vinsko 1,0 do 1,5 KM. Najskuplja je žilavka 1,5 KM, dok smo blatinu dobre kvalitete uočili i po cijeni od 1,2 KM za kilogram. Zadnje lubenice cijene se 0,50 KM, a praske su 2 KM. Skuplji je jedino bostan zahvaljujući sorti ananas koji se cijeni 1,5 KM, dok se plodovi od domaćih i hibridnih sorti trže za 0,8 do 1,2 KM za kilogram. Ističemo sve navedene cijene su na veliko i sve su istaknute, a pošto se roba proda znaju samo kupci i proizvođači, odnosno prodavači.
Ispred veletržnice ponuda je sve bogatija, što je najbolji pokazatelj predstojećeg jesenskog obilja. Od novina ističemo dvije zanimljive, a to su divlje jabuke koje na jugu Hercegovine još zovu i divljakinje, cijene se 1 KM, te također divlje kruške tzv. takiše koje su 1,5 KM za kilogram. Riba se nudila na četiri štanda, najjeftiniji su bili somići i smrznuta srdela, po 6 KM, pastrva iz uzgoja bila je 9, a šaran 10 KM. Lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, bili su 15 do 17 KM. Domaća jaja bila su od 0,23 do 0,30 KM komad. Mliječni proizvodi – kajmak iz kace cijenio se od 16 do 18 KM, dimljeni i vlašićki sir, te maslo bili su po 16 KM, Najjeftiniji bio je mladi sir iz Podveležja koji se cijenio 4 KM, a najskuplji suhi ovčji s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima 20 KM za kilogram.
Tekst i foto: D. Musa
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!
{gallery}2021/9/pijacarujan{/gallery}