Nakon potopa u drugoj i početkom treće dekade svibnja, cijene domaćeg voća i povrća na Veletržnici u Tasovčićima pokazuju znakove oporavka. Početak izvoza mladih krumpira uvjetovao je smanjenje ponude i rast cijene u prosjeku za desetak feniga. Za razliku od petka, 21-og svibnja kada se krompir cijenio 0,70 do 0,90 KM, u petak 28-og svibnja, tržio se za 0,9 do 1,0 KM. Skuplji su još karfiol 1,0 do 1,2, kelj 1,0 do 1,3 KM, blitva 1,0 do do 1,5 KM, špinat i brokule, nova cijena ova dva artikla je oko 1,5 KM. Skuplje su i mahune 3,5 do 5,0 KM, pa i mrkva 1,0 do 1,2 uvozna, a 2,0 KM mlada domaća, zatim krastavci 0,9 do 1,2 KM, paprike 1,5 američko, pa do 3 KM domaće sjeme. Za koji fening skuplji je i crveni luk 0,6 do 1,0 KM.
Jeftiniji su redom raštika 1,5 do 2,0 KM, zelena salata 0,8 do 1,4 KM, dok se cijena peršina i celera prepolovila i trenutačno je 3 KM za kilogram lista. Jeftiniji je čak i bijeli luk 3 do 4 KM za kilogram.
Visoka i stabilna i dalje je cijena kupusa 0,9 do 1,0 KM, rajčica 2 do 2,5 KM, dok su uvozne turske i albanske od 1,0 do 1,7 KM. Uz cijenu domaćih rajčica može se konstatirati da sezona kraljice povrća na jugu Hercegovine, kasni nepunih mjesec dana. Cikla se cijeni 0,7 do 1,0 KM, prasa tanke stabljike 3 KM, a grašak je bio 2 do 3 KM. Novina u ponudi povrća su prvi patlidžani koji su se tržili 3 KM za kilogram.
Kod voća dvije su novine, prve marelice, odnosno kajsije, tržile su se 4 KM, dok su prve višnje bile 3 KM za kilogram. U blagom porastu je cijena trešanja i jagoda. Trešnje se cijene od 3 pa sve do 6 KM za kilogram, jasno zavisno od kvaliteta, dok su jagode od 3 do 4 KM. Od domaćeg voća u ponudi je još bilo oraha u ljusci ispred veletržnice po cijeni od 6 KM, te jezgre oraha koja se cijenila 15 do 17 KM za kilogram. U ovom dijelu godine jabuka ima samo iz uvoza, a cijene se od 1,0 do 1,7 KM.
Ispred veletržnice obilje različite robe u prvom redu presadnica povrća i cvijeća. Pojedini proizvođači presadnica povrća zadovoljni polako se povlače s veletržnice, ali će sadnog materijala još dugo biti. Naime, pojedini proizvođači sadni materijal proizvode sukcesivno, odnosno orijentirali su se isključivo na tu proizvodnju. Cijene su uobičajene po 0,10 KM cijene se zelena salata, peršin i blitva, raštika je bila 0,20 KM, različite vrste kupusa 0,25 KM, rajčice i paprike bile su 0,30, krastavci, tikvice, lubenice 0,40 do 0,50 KM. Prodavači presadnica povrća nude i mesliđan, vrstu bosiljka sitnog lista, cvijeće koje je nekada bilo dio tradicije. Cijena presadnice mesliđana bila je 0,50 KM. Obilna je bila i ponuda cvijeća, na cijene ne treba trošiti riječi jer su se prodavači s čapljinskog, pa i ljubuškog područja svojski potrudili, cvijeća ima svih uzrasta i za sve ukuse.
Standardna bila ponuda ribe, a ovdašnjim prodavačima konkuriraju ribiči s Jablaničkog jezera koji na samom prilazu veletržnici nude robu na divljim štandovima, pa ih ovdašnji ribari smatraju nelojalnom konkurencijom. Uglavnom cijene ribe iz uzgoja se kreću od 6 KM somići, pa do 18 KM fileti pastrve. Bogata je i ponuda sira čija se cijena kreće od 4 KM mladi sir iz Podveležja pa do 19 KM livanjski u kolutovima. Sir od obranog mlijeka tzv. torotan, cijeni se 8 KM itd.
U petak 28-og svibnja u ponudi je bio i stajski gnoj u vrećama 4 – 5 KM zavisno od kupljene količine i pogodbe, drva, pa poljoprivredne i kućanske alatke kovača iz Vareša, ljekovito bilje i razna druga roba. Domaća jaja bila su 0,22 do 0,35 KM, dva tjedna stari pilići 5 KM komad, a u ponudi su bili i mladi psići, pasmine hrvatski ovčar, po cijeni od 200 KM. Uglavnom, prilaz veletržnici je i ovoga petka opravdao očekivanja važnog pijačnog dana.
Tekst i foto: D. Musa
{gallery}2021/5/210528pijaca{/gallery}
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!