Nakon dvotjednog rasta, cijene voća i povrća na veletržnici u Tasovčićima cijene su od polovice lipnja dobile silaznu putanju. Kako smo doznali od proizvođača i stalnih prodavača za to su dva osnovna uzroka, povećanje ponude ovogodišnjih kultura koje ne prati rast tražnje i dozrijevanje plodova u drugim dijelovima BiH. Primjer za ovu zadnju konstataciju su krastavci, dvomjesečnu konjukturu ovoga povrća kojem cijena nije padala ispod 0,7 KM, prekinulo je ponuda iz Semberije, okolica Bjeljine, pa su sada samo 0,20 do 0,50 KM. Krumpiri su u prosjeku jeftiniji za pet feniga po kilogramu – 0,60 do 0,75 KM, ali s obzirom da se trže duže od dva mjeseca to je na oko zadovoljavajuća cijena. Isto bi se moglo reći za rajčice, paprike, te patlidžane. Rajčice se cijene od 1,0 KM, do 2,2 KM sorta pink. Domaće sjeme tzv. kavade, cijene se 2,0 KM, a sitne chery, su do 4,0 KM. Lagano pada i cijena paprika, nova cijena je 1,2 do 1,8 KM, dok se patlidžani drže na 1,8 do 2,5 KM.
Od pregleda cijena prošloga petka, nešto jeftiniji su redom – kupus 0,4 do 0,5 KM, kelj 0,7 do 0,9 KM, karfiol 1,3 do 1,8 KM, brokule 1,8 do 2,4 KM, zatim mahune čija je nova cijena 2 do 3 KM, te peršin i celer koji su također 2 do 3 KM. Registrirali smo i dva poskupljenja mrkve koja se sada cijeni 1 do 1,4 KM, te crvenog luka 0,9 do 1,2 KM za kilogram.
Nepromijenjene u odnosu na barometar cijena prošloga petka, su cijene raštike 1 do 1,5 KM, zelene salate 0,6 do 1,3 KM, blitve 0,8 do 1,0 KM, špinata oko 1,5 KM, tikvica 0,5 do 0,8 KM, cikle 1,0 do 1,2 KM, te bijelog luka koji je od 2,5 KM refuza pa do 5 KM vijenci.
Kod voća dvije novine i jedno poskupljenje. Prve smokve tzv. petrovače, cijenile su se 6 KM, dok su prve domaće kruške 2,0 do 2,5 KM. Visoku cijenu imaju mora se istaknuti izvrsne domaće kajsije koje su i dalje od 3 do 4 KM, dok je cijena bresaka i nektarina u padu. Breskve su 1,0 do 1,5 KM, a nektarine od 1,2 do 1,6 KM. Jeftinije u odnosu na prošli barometar, su i šljive 1,5 do 2 KM, zatim jagode 2 do 3 KM, kao i hercegovačke maline čija je cijena 5 KM. U trend pada uklopile su se cijena bostana koji je sada 1,3 do 1,6 KM, uvozne lubenice cijene se od 0,9 do 1,0 KM.Trešnje su 2-4 KM, a višnje 1-2 KM.
Ispred veletržnice slobodno se može reći pazarnog petka, bilo je živo zahvaljujući prije svega prodavačima ribe, sira i drva. Riba se cijenila od samo 1,0 KM na koliko je cijenu spustila prodavačica babuški, pa do 17 KM koliko se cijenio lubin iz neumskih ribogojilišta. Somići su bili uobičajenih 6 KM za kilogram, pastrva iz uzgoja 9, šaran 10 KM, a fileti 15 KM. Smuđ se cijenio 12 KM, a orada 15 KM. Sir je bio od 4 KM, mladi za pitu iz Podveležja, pa do 20 KM, suhi ovčji s Morina. Kravlji kupreški sir u kolutovima bio je 18 KM, kajmak 16 do 18 KM itd. Pilići su se cijenilo 4 KM komad, domaća jaja bila su 0,20 do 0,30 KM. Na tri štanda nudilo se i cvijeće, a u ponudi su dalje bili ljekovito bilje, zatim kućanske i poljoprivredne alatke kovača iz Vareša, stajsko gnojivo i drva, po standardnim cijenama. Još uvijek ima i presadnica koje se nude po također, standardnim cijenama od 0,10 KM zelena salata, pa do 0,50 KM komad jagode mjesečarke.
D. Musa
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!
{gallery}2020/pijaca1906{/gallery}