Na veletržnici u Tasovčićima prvoga petka u studenom situacija kakvu davno nismo zabilježili. Zeleni i krumpirima pale su cijene, dok su sezonskom uvjetno kažemo ljetnom povrću, cijene naglo rasle.

Redom su padale cijene – krumpira, nova cijena je 0,40 do 0,60 KM, zatim kupusa 0,30 do 0,45 KM, crvenog luka 0,5 do 0,6 KM, kelja i cikle 0,70 do 0,90 KM. Jeftiniji su dalje karfiol oko 1,0 KM, brokula 1,5 do 1,7 KM, raštika 1,0 do 1,5 KM, blitva 0,9 do 1,2 KM, špinat 1,7 do 2,0 KM, tikvice 1,5 do 1,7 KM, pa čak i zelena salata čija je nova cijena 2,2 do 2,5 KM za kilogram. Za pretpostaviti je da je rijetko zabilježen opći pad cijena zeleni, posljedica lijepog vremena. Naime, još uvijek u vrtovima i baštama ima i tipično ljetnog povrća, a ne samo sezonskog. Iz ove povelike skupine treba svakako izdvojiti zelenu salatu koja je specifičan slučaj, trenutačno visoka cijena bez obzira na ovotjedni pad, posljedica je propadanja, odnosno bacanja zelen salate proljetos u vrijeme lockdowna. Za pretpostaviti je da su povrtlari manje sijali i sadili, te je zbog manje ponude cijena relativno visoka za ovo doba godine.

   Jeftiniji nego ikada je i kupus za zimnicu, rezani je 0,80 KM, a glavica samo 0,60 KM s uslugom soljenja.

   Nekoliko je i to značajnih poskupljenja, cijena rajčica je sa 1 do 1,5 KM, skočila na 1,8 do 2,0 KM, paprika s 1,5 do 2,0 KM na 2,0 do 2,4 KM, krastavaca sa 1,0 do 1,2 KM na 1,5 do 1,8 KM. Skuplje su i paprike roge, nova cijena je 1,5 do 2,0 KM, zatim patlidžani 1 do 1,2 KM, te mahune čija je cijena oko 2,5 KM za kilogram.

   Cijene identične pregledu zadnjeg petka u listopadu, zadržao je manji broj kultura, a među njima su peršin i celer koji se nude od 2 do 3 KM za kilogram zelene mase, mrkva je 0,80 do 1,0 KM, tikva 0,5 do 1,0 KM, te bijeli luk koji je od 5 KM refuza pa do 8 vijenci. Vijenci ispred veletržnice su 10 KM za kilogram.

   Kod voća povećao se raspon cijena jabuka i krušaka, cijena jabuka se kreće od 0,65 KM do 1,2 KM, a krušaka 0,55 KM pa do 2,0 KM za kilogram. Svježe šljive nisu izložene, međutim prodavači iz Gradačca rekoše da ih imaju u komorama za hlađenje po cijeni od 2 KM za kilogram. Suhe smokve su od 3 do 5 KM uz kako prodavači kažu – slabu tražnju, a orasi u ljusci od 5 do 6 KM za kilogram. Kesten je nešto jeftiniji cijeni se od 2,5 do 4,0 KM za kilogram, dok su domaći slatki šipci skuplji 1,5 do 2,0 KM. Ljuti šipci su zadržali cijenu 0,80 do 1,0 KM, kao i kivi koji je oko 1,0 KM za kilogram. Novina u ponudi je kupus pupčar prokulice, čija je početna cijena oko 2 KM, te mladi luk tzv. pera, po cijeni od 2,5 KM za kilogram.

   Ispred veletržnice kao i obično petkom u prijepodnevu, velika gužva i raznovrsna ponuda. Od zanimljivosti ističemo divlje jabuke, tzv. divljakine od kojih se sprema sirče, a cijena je bila 1,5 KM. Bobice gloga i šipurka bile su po 3 KM, suhe šljive i suhe kruške cijenile su se po 5 KM. Još ima i presadnica povrća koje se cijene od 0,10 KM zelena salta, peršin i blitva, pa do 0,25 različite vrste kupusa, dok je raštika 0,20 KM komad. Ponuda ribe kao i obično raznovrsna i obilna, pored ostalog šaran od čak 6 KM na naše oči, našao je kupca. Inače šaran iz uzgoja cijeni se 10 KM za kilogram, pastrva je 9 KM, a somići su 6 KM. Lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, bili su po 15 KM, a smuđ 10 KM.

   Ponuda mliječnih proizvoda se povećava, pa se tako sir nudio na pet štandova, uz standardne u ponudi je bio i vlašićki sir po cijeni po cijeni od 15 KM. Istu cijenu 15 KM, ima i suhi ovčji sir iz Podveležja, dok je suhi ovčji sir s Morina 18, Zelengore 20 KM, a livanjski u kolutovima je 20 KM za kilogram. Kajmak se cijenio od 15 do 18 KM, dok je maslo bilo od 14 do 16 KM. Najjeftiniji je mladi sir iz Podveležja nudi se po 4 KM. Domaća jaja su se cijenila 0,20 KM pa do 0,30 KM komad. Ponovo je obilna ponuda drva čija se cijena kreće od 85 KM prostorni metar oblovina, pa do 100 KM cijepana. Cijena drva uglavnom zavisi od vrste drveta. Uz navedeno nudila se i razna druga roba, od alatki kovača iz Vareša pa do različite vrste peradi i kunića.

Tekst i foto: D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2020/201106pijaca{/gallery}