Na veletržnicu u Tasovčićima stigao je kupus za zimnicu.

Za sada se prodaje sa samo jednog kamiona, a cijena je na prošlogodišnjoj razini – 0,80 KM cijeni se glavica, dok je rezani 1,0 KM, naravno s uslugom soljenja. Novina u ponudi su dunje koje se cijene 1,5 KM, a proizvođač se požalio da za sada, nije bilo većeg interesa. Prvi kivi cijenio se od 1,2 do 1,5 KM. Na početku prvog pregleda cijena s veletržnice u Tasovčićima u listopadu, ističemo rast cijena rajčica i paprika. Rajčice se cijene od 1,0 do 1,4 KM, paprike su 1,2 do 1,7 KM, dok se babure cijene 2,0 KM. Nešto skuplje su i paprike roge – 1,2 do 1,6 KM, zelena salata 1,5 do 2,0 KM, krastavci 1,0 do 1,3 KM. Lagano rastu cijene krumpira koji su 0,40 do 0,70 južnohercegovački, te bijelog luka čiji se raspon cijene povećao, refuza se cijeni od 4 do 7 KM, dok su vijenci 10 KM za kilogram. Zahlađenje je očito potaknulo početak spremanja zimnice, pa je od barometra cijena koncem rujna, rasla i cijena patlidžana, trenutačno su 1,0 do 1,2 KM.
Jedno od iznenađenja je cijena krastavaca kornišona za zimnicu, koji su od 1,7 do 2,0 KM. To je u zadnjih pet godina najniža cijena kornišona na Veletržnici u Tasovčićima, nešto jeftinije su mahune 1,5 do 2,0 KM, zatim brokule 2,0 do 2,2 KM, crveni luk 0,5 do 0,8 KM, dok su značajnije pojeftinili blitva 1,0 do 1,5 KM, te prasa čija je nova cijena 2,0 do 2,5 KM. Batat se cijenio od 2 do 3 KM, dok se klip mladog kukuruza cijenio od 0,40 do 0,50 KM komad.
Stabilne su ostale cijene kupusa 0,30 do 0,50 KM, raštike 1,5 do 2,0 KM, mrkve, cikle i tikvica 0,8 do 1,0 KM, tikvica 0,50 do 1,0 KM, te peršina i celera koji su već mjesecima od 2 do 3 KM za kilogram lista.
Voće, već smo rekli da su stigli prve dunje i kivi, ponuda jabuka i krušaka je obilna. Kruške imaju povoljnu cijenu ima ih već od 0,50 pa do 1,4 KM, dok su jabuke 0,90 do 1,4 KM. Suhe smokve cijenile su se 4 do 6 KM, šljive od 1,2 do 1,5 KM za kilogram. Bostan se cijenio od 0,90 do 1,10 KM, a vinsko grožđe od 1,0 do 1,2 KM za kilogram. Mandarine su bile 1,4 do 1,6 KM, a suhe smokve su 4 do 6 KM za kilogram. Sa šipcima uobičajena priča, cijene se od samo 1,0 do 1,3 KM. Jednostavno, ovdašnji proizvođači hobisti i ostali, prerano započinju berbu šipaka, a kad kupci kupe nezrele šipke izgube interes za to vrijedno voće. Ispred veletržnice bilo je i drenjina koje su se cijenile 1,5 KM za kilogram i kao raritet – suhih krušaka – 5 KM za kilogram itd.
Ponuda roba na prilazu veletržnici standardna, a cijene stabilne, pa se tako riba nudila od 6 KM somići i srdela, 9 KM bila je pastrva iz uzgoja, po deset su bili šaran i smuđ, a lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, bili su 15 do 17 KM za kilogram. Živnula je tražnja za presadnicama povrća, zelena salata se cijenila 0,10 KM, raštika je bila 0,20, dok su se različite vrste kupusa cijenile 0,25 KM komad.
Ponuda sira bila je standardna, a cijena se kretala od 4 KM mladi sir iz Podveležja, pa do 20 KM suhi ovčji sa Zelengore i kupreški u kolutovima. Kajmak se cijenio 16 do 18 KM, dok je maslo bilo od 14 do 16 KM. U ponudi je kao i obično bilo i peradi – pijetlovi su se cijenili 15 KM, koke nosilje bile su 12 KM, patke su bile 20 KM komad, dok su kunići bili također, 20 KM komad. Ponuda drva obilna cijena 85 do 90 KM za prostorni metar cijenila se oblovina, dok su 100 KM bila cijepana drva. Još jednom ističemo cijena drva u suštini, ovisi od umijeća cjenkanja i vrste drveta. Uz raznu drugu robu u ponudi su bile kućanske i poljoprivredne alatke kovača iz Vareša itd.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje.

{gallery}2020/201003pijaca{/gallery}