Na veletržnici u Tasovčićima još jedan zanimljiv petak, standardna roba za ovo doba godine upotpunjena je ponudom manjih količina suhog domaćeg svinjskog mesa.

Slanina se cijenila 16 KM za kilogram. Međutim, dojam je da su i dalje najtraženiji proizvodi od mlijeka, u prvom redu različiti sirevi. Može se reći da su na veletržnici zastupljeni skoro svi poznatiji bh. sirevi od mladog sira iz Podveležja koji se cijenio 4 KM, pa do livanjskog u kolutovima koji se cijeni 20 KM za kilogram. Suhi ovčji sir sa Zelengore bio je također 20 KM, a s Morina 18 KM. Suhi ovčji sir i Podveležja cijenio se od 15 do 20 KM, dok se vlašićki sir nudio po 15 KM za kilogram. Kajmak je bio od 14 pa do 18 KM, za koliko se nudio kajmak iz kace. Jasno ima i jeftinijih sireva, kao što je kravlji čija je cijena 8 do 10 KM ili miješani ovčji kravlji po cijeni od 10 do 12 KM. Umjesto zaključka može se reći što je manje ovaca i krava, sirevi su sve traženiji.

   Dobru prođu ima i riba iz uzgoja, čija cijena se kreće od 6 KM somići pa do 17 KM krupniji primjerici lubina i orade iz neumskih ribogojilišta. Pastrva se cijenila 9, a šaran 10 KM za kilogram. Glave šarana za brudet, bile su od 2 do 3 KM komad itd. Presadnice crvenog luka tzv. srebrenjaka, nudile su se već po 0,05 KM komad, bala sijena bila je 6, a slame 5 KM, koliko se cijenila i vreća stajskog gnojiva. Drva imaju uobičajenu cijenu 85 KM oblovina pa do 100 KM cijepana za prostorni metar. Kupus za kiseljenje i dalje se nudi na tri štanda, a cijena je od 0,60 KM glavica pa do 0,80 rezani s uslugom soljenja. Prodavači nam rekoše da zadnjih dana u kupovinu dolazi više Neumljana koji su očito za taj sezonski posao, čekali povoljnije klimatske prilike, odnosno hladnije vrijeme.

   Unutar veletržnice bilježimo samo manje turbulencije u odnosu na početak ove dekade studenog. Od zadnjeg barometra cijena skuplji su peršin, nova cijena je 3 do 4 KM za kilogram zelene mase, zatim karfiol 1,5 do 2,0 KM, te raštika 1,2 do 1,8 KM. Registrirali smo samo dva manja pojeftinjenja, nešto jeftiniji su brokule 1,3 do 1,5 KM i kupus pupčar 1,2 do 1,5 KM. Ostalo povrće zadržalo je cijenu. Valja istaknuti da još ima domaćih rajčica i to izvrsne kvalitete koje su se cijenile oko 1,4 KM, zatim paprika čija je cijena 1,8 do 2,2 KM, pa krastavaca koji su bili 1,5 do 1,8 KM, krastavci kornišoni bili su 2,5 KM.

   Kupus se cijenio od 0,30 do 0,40 KM, krumpiri su bili 0,40 do 0,70 KM, crveni luk 0,50 do 0,70 KM, kelj i blitva bili su 0,70 do 0,80 KM, cikla i mrkva od 0,80 do 1,0 KM, patlidžani i tikvice bili su od 1,0 do 1,2 KM, Cijena zelene salate se zadržala na 1,6 do 2,0 KM, špinat je 0,80 do 1,3 KM, prasa je od 1,5 KM debele pa sve do 3,0 KM tanke stabljike, celer se cijenio od 2 do 3 KM, mladi luk tzv. pera bio je 2,0 do 2,3 KM, a kao i obično najskuplji je bijeli luk čija se cijena kreće od 4 KM refuza pa do 8 KM vijenci.

   Kod voća mirno more, jabuke uz odličnu ponudu, cijene se od 0,7 do 1,3 KM, domaćih krušaka sve je manje, a trenutačna cijena domaćih i uvoznih je od 1,5 do 2,0 KM. Dunje su i dalje od 1,0 do 1,3 KM, japanske jabuke su 1,2 do 1,4 KM, suhe smokve od 3 do 5 KM uz još uvijek slabu tražnju. Nešto skuplji 1,0 do 1,4 KM jedino je kivi. Bademi u ljusci su 5, a orasi 5 do 6 KM, jezgra oraha je 18 KM za kilogram. Divlji šipci cijene se od 0,8 do 1,0 KM, kesten je 2 do 4 KM, dok je batat od 2 do 3 KM za kilogram. Voće iz Neretve, mandarine su od 0,60 do 1,0 KM, limun je 3,0 do 3,5 KM, naranče su nešto jeftinije 2,2 do 2,5 KM, grejp je 1,3 KM, klementine su bile 1,5 do 1,8 KM, a rogači 4 do 5 KM za kilogram. Još jednom naglašavamo u barometru su istaknute cijene, a pošto se roba proda znaju samo proizvođači, stalni prodavači i trgovci.

D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2020/201128pijaca{/gallery}