Na veletržnici u Tasovčićima i dalje skromna tražnja, dok je ponuda nekih artikala – crvenog luka, zelene salate, krumpira, a posebice jabuka, odlična. Cijene većine tih artikala su pristupačne, u stvari u odnosu na prošlu godinu skuplji su samo krumpiri 0,85 pa do 1,0 KM, domaći i uvozni njemački, dok se planinski ispred veletržnice cijene do 1,2 KM. Ponuda domaćeg i srbijanskog crvenog luka je odlična, a cijena je 1,9 KM, dok se uvozni može naći već od 0,85 KM. Stalni prodavači posebice ističu izvrsnu kvalitetu crvenog luka tzv. pogačara, koji je sočan, a nije ljut za razliku od uvoznog. Cijena zelene salate je u padu u odnosu na barometar cijena od 4-og veljače, trenutačno je 1,4 do 1,6 KM. Jabuka ima da tako kažemo svih boja i veličina, a cijena je prošlogodišnja 0,5 do 1,5 KM za kilogram.

   Uz zelenu salatu pojeftinili su karfiol 1,0 do 1,2 KM, špinat koji se cijeni oko 2,5 KM, prasa koja je od 1,1 debele pa do rijetko 3,0 KM debele stabljike. Registrirali smo i nekoliko manjih poskupljenja – kelja koji je 1,5 do 1,8 KM, zatim kupusa pupčara 2,5 do 3,0 KM, blitve koja se u petak 11-og veljače nudila od 2,7 do 3,3 KM, te raštike koja je od 4,0 do 4,5 KM za kilogram. Ostalo povrće zadržalo je cijenu, pa je tako kupus i dalje od 0,65 do 0,85 KM, list peršina cijeni se od 4 do 5, a list celera od 3 do 4 KM, korijen peršina je 4, a celera 3 KM, uglavnom uvozna srbijanska mrkva ostala je na 0,8 do 1,0 KM, dok je cikla 0,7 do 1,0 KM. Uvozni uglavnom kanadski grah, je od 3,8 do 4,2 KM, domaći šareni je 5, a zeleni čak 9 KM za kilogram. Ponuda bijelog luka je sve manja cijeni se od 5 KM refuza, pa do 12 KM vijenci ispred veletržnice.

   Voće, uz zaista obilnu ponudu jabuka, još uvijek ima i domaćih krušaka koje se cijene 1,5 KM, pa se do 3,3 KM zelene ispred veletržnice. Bademi u ljusci su 6, jezgra oraha je od 14 pa do 20 KM domaći ispred veletržnice. Suhe domaće šljive su po 7 KM, dok se zadnje zalihe domaćeg kivija rasprodaju po cijeni od 1,5 do 1,8 KM.

   Na prilazu veletržnici nešto manja ponuda drva, a veća stajnjaka, dok je ponuda ostalih artikala – uobičajena. Drva se i dalje cijene od 90 oblovina pa do 105 KM za četvorni metar, cijepana, s tim da je cijena kako sami prodavači kažu, „pošto se dvojica dogovore”. Vreća stajnjaka je 5 KM. Mliječi proizvodi na veletržnici u Tasovčićima i dalje su najtraženija roba. Najnižu cijenu ima mladi sir iz Podveležja 5 KM, dok su najskuplji suhi ovčji sir s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima 20 KM, dimljeni sir je 16 KM, a kravlji sir od obranog mlijeka tzv. torotan 8 KM za kilogram. Kore kajmaka su 19 KM za kilogram, maslo je 15 do 18 KM itd. Jeftinija nego prošle godine, je svinjska pečenica samo 19 KM, šarena slanina je bila 15, a bijela 10 KM za kilogram. Čvarci su se cijenili 17 KM, a suha bravetina 26 KM. Standardna je ponuda ribe, somići su bili po 6, štuka 8, pastrva iz uzgoja 9, šaran 10 do 11 KM za kilogram, a glave šarana 2 do 3 KM komad. Naravno u ponudi su bila i jaja od domaćih koka koja su se cijenila od 0,30 do 0,40 KM za kilogram, dok su koke nosilje bile po 13 KM komad itd.

   Za kraj za proizvođače dvije zanimljivosti – med s Kupresa cijenio se od 12 do 15 KM kilogram, dok je prodavač po istoj cijeni 15 KM, tržio maslinovo ulje i sok od šipka. Ajvar se cijenio od 5 do 8 KM itd. Cijena meda i maslinova ulja je prava senzacija. Stigle su i prve presadnice povrća – zelena salata 0,10, blitva 010 do 0,12, raštika 0,20, kupus 0,25, dok su presadnice brokula, kelja i karfiola po 0,30 KM komad itd.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

  Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!