Na veletržnici u Tasovčićima blagdansko zatišje prenijelo se i na prvu polovicu siječnja.

U odnosnu na konac prošle godine ne samo da nema poskupljenja nego su aktualna pojeftinjenja. Razlog tomu su svakako niske temperature u Bosni, zbog čega se zelen malo traži, a ona je u ovom razdoblju godine i najtraženija. U odnosu na konac prošle godine, odnosno 31-og prosinca, jeftiniji su redom – karfiol koji se trži za 1,0 do 1,2 KM, zatim zelena salata nova cijena je 1,5 do 1,8 KM, blitva koja se cijeni oko 2,5 marke, pa špinat 2,0 do 2,5 KM za kilogram. Već smo rekli da u odnosu na zadnji dan prošle godine 14-og siječnja, nismo registrirali niti jedno poskupljenje, a cijene su redom zadržali krumpiri 0,8 do 1,2 KM, uvozni Njemački su 1,0 KM za kilogram. Kupus je od 0,7 uvozni albanski, pa do 1,0 domaći, istu cijenu 0,7 do 1,0 ima i cikla, dok su kelj i mrkva od 0,8 do 1,2 KM za kilogram. Rijetka brokula cijeni se oko 2,5 KM, kupus pupčar je od 2,2 do 2,5 KM, a prasa od 2 do 3 KM. Crveni luk se cijeni od 1,0 uvozni pa do 2,0 KM domaći pogačar, bijeli luk je od 5 refuza pa do 10 KM vijenci, celer je 3 do 4, a list peršina 4 do 5 KM za kilogram. Grah na prilazu veletržnici je od 5 do 9 KM. Ima i batata koji se cijeni 3 KM za kilogram. U jednoj od prethodnih emisija smo spomenuli da se u prodajnim lancima trži po 8,90 KM i slično.

Voće, jabuke su i dalje od 0,8 pa do 1,5 KM, kruške od 2,0 do 3,5 KM uvozna sorte abata. Suhe smokve su 4 do 6 KM, jezgra oraha od 17 do 19 KM, bademi u ljusci su 6 KM, dok je kivi pojeftinio i cijeni se od 0,7 sitni do 1,3 KM krupni plodovi. Agruma iz Neretve – cijena mandarina je u padu 14-og siječnja, cijenile su se od 0,8 do 1,0 KM, grejp je bio oko 1,5 KM, naranče od 1,8 do 2,0 KM, a limun od 3 do 4 KM za kilogram. Ističemo navedene cijene su istaknute, a pošto se roba proda to znaju samo kupci, kojih je u ovom razdoblju godine očito malo i naravno prodavači.

Ispred veletržnice uobičajena ponuda ribe, mliječnih proizvoda, drva, domaće peradi poljoprivrednih i kućanskih alatki kovača iz Vareša i razne druge robe. Riba se cijenila 2 do 3 KM glave šarana, 6 KM bili su somići, 9 pastrva iz uzgoja, a 10 do 11 KM šaran. Lubin i orada iz neumskih ribogojilišta bili su 15 do 17 KM, a fileti pastrve od 12 do 18 KM za kilogram. Domaća perad cijenila se 11 do 13 KM koke nosilje, dok su pijetlovi bili 15 do 17 KM, a domaća jaja od 0,25 do 0,30 KM. Ponuda mliječnih proizvoda kao i obično, obilna, a cijene na razini prošlogodišnjih. Najjeftiniji bio je mladi sir iz Podveležja 5 KM, a najskuplji suhi ovčji sir s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima 20 KM. Kajmak kore cijenio se 19 KM, a kajmak iz kace 20 KM. Maslo je bilo od 15 do 18 KM za kilogram. Cijena kravljeg sira bila je od 8 KM suhi od obranog mlijeka, pa do 14 KM punomasni.

Na maloj kinološkoj izložbi, nudili su se mladi pekinezeri i hrvatski ovčari cijena je bila 200 KM za primjerak. Stajsko gnojivo nudilo se za 5 do 6 KM vreća, jasno cijena zavisi od količine i slično. Uglavnom, na prilazu veletržnici kao i obično u ovo doba godine, bilo je živo, čemu je pridonijela i obilna ponuda domaćeg mesa, od svinjskog pa do goveđeg, cijena standardne – bijela slanina bila je 10, šarena 15 do 16 KM, Najskuplja je bila jarčevina 28 KM itd.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2022/01/1401pijaca{/gallery}