Miholjsko ljeto u studenom što je nezapamćeno zadnjih desetljeća, uzima svoj danak na cijenama povrća. Nakon obilnih kiša, bogat je urod povrća i u baštama, pa se još nema potrebe ići na tržnice, a kad je tako onda i cijene povrća polako tonu. Od pregleda cijena prošloga petka od proizvoda iz redovite potrošačke košare RPČ, pojeftinilo je čak deset povrtlarskih kultura! Nisu ta pojeftinjenja velika, ali smo ih registrirali da se zna. Značajnije su pojeftinili raštika, nova cijena je 1,0 do 1,5 KM, pa zelena salata koja je bila 2,2 do 2,5 KM, ovoga petka je 1,6 do 2,0 KM. Jeftiniji je čak i bijeli luk koji se trži od 5 KM refula pa do 7 KM vijenci, vijenci ispred veletržnice cijene se do 10 KM. Pala je i cijena povrća za kiseljenje – paprika roga koje su od 1,0 KM zelene, pa do 1,8 KM crvene boje, te patlidžana 1,0 do 1,2 KM. Dalje, nešto jeftiniji su blitva 0,7 do 0,8 KM, špinat 0,8 do 1,3 KM, tikvice 1 do 1,2 KM, mladi luk – tzv. pera, 2,0 do 2,3 KM, te kupus pupčar 1,4 do 1,6 KM. Valja reći, bez bure i snijega, teško je očekivati uzlet cijena povrtlarskih kultura.

U redovitom barometru registrirali smo dva moglo bi se reći skromna poskupljenja, karfiola koji se sada cijeni 1,0 do 1,5 KM, te prase koja je od 1,5 pa do 3,0 KM, tanke stabljike. Ostalo povrće zadržalo je cijenu. Kupus je 0,30 do 0,40 KM, krumpiri 0,40 do 0,60 KM, crveni luk 0,50 do 0,70 KM, pa kelj 0,70 do 0,80 KM, mrkva i cikla su od 0,80 do 1,0 KM, peršin i celer 2 do 3 KM, za kilogram zelene mase. Odlično se drže domaće rajčice i paprike, rajčice su od 1,4 do 1,6 KM, a paprike od 1,8 do 2,2 KM, domaće sjeme. Brokule se cijene od 1,5 do 1,8 KM, a grah u zrnu je 5 do 7 KM.

Cijene voća bez većih promjena, pa su tako jabuke i dalje od 0,8 do 1,2 KM, dok je gornja cijena krušaka 2 KM za kilogram ostala ista, donja se sa 0,55 KM podigla na 1,2 KM. Kivi je oko 1,0 KM, mandarine su 0,8 do 1,0 KM, istu cijenu 0,8 do 1,0 KM imaju i divlji šipci. Dunje su od 1,0 do 1,3 KM uz slabu tražnju, kesten od 2,5 do 4,0 KM, bademi i orasi u ljusci, su po 5 KM za kilogram. Batat i rogač su od 2,5 do 3,0 KM za kilogram. Stiglo je i voće iz Neretve, limun je od 2,5 do 3,5 KM, naranče od 2,5 do 2,7 KM, klementine su od 1,5 do 2,0 KM, dok grejpa još nema. Ističemo sve navedene cijene su na veliko.

Ispred veletržnice kao i tijekom protekla dva mjeseca pravo obilje – ribe, drva, slame, sijena, stajskog gnojiva, kućanskih i poljoprivrednih alatki kovača iz Vareša, domaćih jaja i peradi, voća, povrća, presadnica, kupusa za kiseljenje, mliječnih proizvoda, ljekovitog bilja, a bilo je čak i mladih mačaka po cijeni od 20 KM itd.

Cijene standardne presadnice salate su 0,10 KM komad, a luka srebrenjaka 0,12 KM. Kupus za kiseljenje ima uobičejenu cijenu 0,80 je rezani s uslugom soljenja, a 0,60 KM glavica s uslugom soljenja i vađenja. Mliječni proizvodi također imaju standardne cijene – najjeftiniji je mladi sir iz Podveležja 4 KM za kilogram, obrani kravlji sir tzv. toroton je 8 KM, masni kravlji je 10, miješani ovčji/kravlji 12, dok se suhi ovčji sir prodaje od 15 do 20 KM iz Podveležja. Sir s Morina je 18, sa Zelengore i livanjski u kolutovima je po 20 KM za kilogram. Ponuda ribe standardna, cijena od 6 KM gere i somići pa do 50 KM jegulja. Novina i malo iznenađenje na veletržnici ovoga petka bili su adventski vijenci po cijeni od 5 do 20 maraka. Zamijetili smo da je mliječnih proizvoda sve više, nude se već na samom prilazu, pa sve do ulaska u veletržnicu.

 {gallery}2020/dusanadventski{/gallery}

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!