Ponuda i tražnja na veletržnici u Tasovčićima u najkraćem kao i vrijeme, treći tjedan uzastopno bez značajnijih promjena.

Još jednom ističemo da je problem s krumpirima riješen uvozom iz Njemačke. Cijena je 1 KM za kilogram, nešto skuplji su nego ranijih godina, međutim u nestašici koja je zavladala na domaćem tržištu, ugasili su uzavrelu tražnju. Naravno, pitanjem kako to Nijemci koji su proljetos također imali problema s vremenskim prilikama imaju krumpira, a mi ne, nećemo se baviti. Međutim, za sve Hercegovke i Hercegovce koji kažu – ne isplati se, ne samo krumpir nego razne druge kulture, naslovnu sliku barometra s veletržnice na portalu Radiopostaje Čapljina oslikat će upravo njemački krumpiri.

   Od pregleda cijena 19-og studenog samo je nekoliko manjih korekcija, porasla je cijena blitve koja se 26-og studenog nudila za 1,3 do 1,8 KM, a nešto skuplji bio je i domaći crveni luk koji dostiže do 2 KM za kilogram, srbijanski izvrsne kvalitete bio je 1,7 do 1,8 KM. Jeftiniji su krastavci koji se cijene 1,2 do 1,6 KM, te špinat koji je od 1,5 s otvorenog do 2,2 KM plastenički. Zanimljiv je slučaj sa zelenom salatom, kao rijetko kada kristalka je skuplja od puterice koja se trži već po 0,80 dok kristalka dostiže i 1,2 KM. Kod mrkve se povećao raspon cijene od 0,80 KM uvozna srbijanska pa do 1,2 KM, mlada domaća.

   Cijene ostalog povrća su manje više kao i u prethodna dva barometra cijena s veletržnice u Tasovčićima. Još jednom ističemo – navodimo istaknute cijene, a pošto se roba proda znaju samo prodavači i kupci. Krumpiri su od 0,80 banjalučki pa do 1,2 KM južnohercegovački i planinski ispred veletržnice, njemački dakle čine prosjek. Kupus, patlidžani i cikla su od 0,80 do 1,0 KM, kelj je 0,80 do 1,2 KM, paprike roge su od 0,70 zelene pa do 2,0 KM crvene boje. Karfiol je 1 do 1,3 KM, domaće rajčice čija je sezona na izmaku cijene se od 1,2 do 1,7 KM, dok su paprike 2,0 do 2,5 KM. Brokule i prokulice neujednačene kvalitete, cijene se od 2 do 2,5 KM, raštika i prasa su 2 do 3 KM, tikvice su 1,5 do 1,8 KM, list peršina i celera je od 3 do 4 KM. Istu cijenu 3 do 4 KM imaju i mahune čija je sezona također na izdisaju. Kao i obično najskuplji je bijeli luk 5,5 srbijanski u refuzi pa do 10 domaći u vijencima. Korijen hrena bio je 10 KM. Ima i batata koji je na veletržnici od 2,5 do 3,5 KM, u prodajnim centrima vidjeli smo dostiže 6,95 KM, ali treba doći do prodajnih lanaca.

   Voće, novina su klementine iz Gabela Polja, naravno riječ je o maloj proizvodnji, cijena je 1,7 KM, dok su uvozne i dalmatinske 1,3 KM za kilogram. Domaće jabuke su od 0,50 do 1,5 KM, domaće kruške jasno iz Bosne, su 1,4 do 1,8 KM. Stigli su uvozni ukusno upakirani šipci identične boje – ciparski i turski, koji su 2,2 KM, prestali domaći se trže za 1,0 do 1,3 KM. Cijena divljih šipaka je kao i slatkih 1 do 1,3 KM, međutim postali su prava rijetkost.  Donja cijena mandarina se spustila na 0,50 KM, a gornja je i dalje 1,0 KM za kilogram, dunje su 0,80 do 1,2 KM, suhe smokve 4 do 6 KM, bademi u ljusci 7 KM, a kesten 2,5 do 5,0 KM. Neretvanski limun je 3 do 4 KM, kivano je 4 KM, japanske jabuke bile su bile 1,0 do 1,2 KM itd.

   Ispred veletržnice uobičajena slika, a konstanta je i niska kultura vozača koji vole kupovati prije svega ribu izravno iz auta, u stilu baš me briga. Riba je imala standardne cijene – glave šarana bile su 2 do 3 KM, somići 6 KM, pastrva iz uzgoja 9 KM, šaran 10 KM, a fileti pastrve 12 KM. Ražovo brašno cijenilo se 1,5 KM, dok je heljdino brašno bilo 5 KM za kilogram. Mliječni proizvodni, najjeftiniji bio je mladi sir iz Podveležja 4 KM za kilogram, dok su najskuplji bili suhi ovčji sir s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima po 20 KM za kilogram. Svježi čvarci cijenili su se po 18 KM, a loj 5 KM za kilogram. Ovoga petka nije bilo prodavača kupusa za zimnicu.

Tekst i foto: D. Musa 

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

   Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

   Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2021/11/pijaca{/gallery}