Na skretanju prema špilji Vjetrenici odnosno bivšoj željezničkoj postaji Zavala, s prometnice prema graničnom prijelazu Orahov Do, u obnovljenom krasnom kamenom zadnju nalazi se Biospeleološki muzej Vjetrenica. Iz uprave Javne ustanove „Vjetrenica – Popovo polje“ rekoše da je jedinstven u svijetu. Nismo provjeravali, ali ako je tako drago nam je čuti. U muzeju se ima što vidjeti i čuti o tajnama ne samo utrobe zemlje, nego i ozemlja. Priču o Vjetrenici i Popovu „veze“ Vesne Papac Slobođan turistička voditeljica, koja otkriva svoju „tehniku“ rada, pa smo je odlučili zabilježiti:
„Krenem od prve točke i onda nastavim kroz 16 tematskih cjelina, postava na hrvatskom i engleskom jeziku. Tu se posjetitelji mogu informirati o cijeloj hidrografiji vezanoj za Popovo polje, a usko je poveza s Vjetrenicom, također i etnografijom, što je neizbježno“, naglašava gospođa Papac Slobođan, te nastavlja:
„Dakle, priča ide kroz sve postave koje imamo. Tu je jedan izvorni popovski čamac koji je star preko stotinu godina, a donesen je s Velikog jezera u špilju, koje je trenutačno zatvoreno za posjetitelje, jer staza za posjetitelje u zimskom periodu je dugačka 600 metara, ljeti smo od prošle godine, produžili za još 200, odnosno na 800 metara. Veliko jezero je 1.350 metara udaljeno od ulaza u špilju i za njega se po već poznatoj narodnoj tradiciji vezuju vile. E, sada ako tu ima djece koja su mi najdraži posjetitelji, razvijemo priču. Za djecu je priča o vilama kao bajka, pa na tu temu s njima razvijem dijalog“, kaže i naša voditeljica, pa nastavlja:
„Potom je neizbježno pokazati eksponate koji su pronađeni u Vjetrenici, kao što je koštana igla pronađena 2010. na tzv. Vilinom guvnu, dakle opet vile, zatim keramički kralježak za vreteno. Ta dva eksponata datiraju od neolitika do srednjega vijeka. Onda imamo keramiku impresso kulture iz obližnje Bjelušice. Dakle, Vjetrenicu promatramo kroz cijeli sustav špilja i tako dolazimo i do drugih eksponata koji nisu iz nje, ali su hidrološki povezani i s Vjetrenicom i s jadranskom obalom. Kad kažem hidrološki onda mislim na Trebišnjicu nekoć najdužu ponornicu na svijetu, a najveću u Europi koja je to bila do 1979. godine dok joj zbog plavljenja, nisu betonirali korito. Do tada je ona poplavljivala Popovo polje, a voda se znala zadržavati i do 300 dana u godini. Ljudi su se tada od poljodjelaca i stočara pretvarali u ribare. Našlo bi se tu svakakve ribe, ali je endemična gaovica trenutačno zarobljena ispod površine Popova polja. Inače, popovska gaovica, je slovila kao afrodizijak. Bila je delicija na trpezama dubrovačke gospode. Nju su izbacivali ponori tzv. estavele. One su i gutale, i izbacivale vodu a s vodom i gaovicu…“
Turistička voditeljica Papac Slobođan naglašava da se kod tema o plavljenju Popova polja obično povede diskusija. Jer turisti kad pogledaju okolna gola brda, teško mogu shvatiti da je prije četrdesetak godina tu znalo biti veliko jezero i to u većem dijelu godine. Naravno, pažnju posjetitelja privlače i špiljski leopardi, za koje se cijeni da nisu u špilji živjeli nego da su u nju upali kroz otvore iznad špilje, pa kasnije nisu znali izići. Cijeni se da su ti eksponati stari 30.000 godina, dok se starost špilje Vjetrenice procjenjuje na oko 5.000 000 godina! Uz razgledanje eksponata posjetitelji mogu nabaviti i cijenjeni med iz Popova, kao i nekoliko knjiga, autora koji su pisali o Zavali, Ravnom i Popovu uopće. Uglavnom, već je sama zgrada Biospeleološkog muzeja kojim gazduje JU „Vjetrenice – Popovo polje“, sama po sebi unikat, dok radoznalce u njegovoj unutrašnjosti čekaju razna iznenađenja.
Tekst i foto: D. Musa
{gallery}2022/01/muzej{/gallery}
Prilikom preuzimanja sadržaja (fotografije i/ili tekst) – navesti link na originalnu objavu.