Na osnovu kretanja ponude i tražnje, te vremenskih prilika, za barometar cijena od 12-og studenog, moglo bi se reći da predstavlja zatišje pred buru.

Jer za očekivati je da će s prvim mrazovima uslijedi od sadašnje realnija slika cijena. Naime, još uvijek se beru usjevi od jesenske, pa i proljetne sadnje i sjetve, s mrazom će to osim u grijanim plastenicima, prestati, pa će se onda cijene nivelirati. Kao primjer možemo uzeti rajčice i paprike. Trenutačna cijena za čapljinsko područje ovih dviju važnih kultura je u porastu, rajčice izvrsne kvalitete, cijene se od 1,0 do 1,8 KM pink sorte, naviše se pomaknula i donja cijena paprike koje su od 1,2 do 2,0 KM, jesenska proizvodnja. S mrazom ponuda ovih dviju spomenutih kultura past će na minimum, čime se otvara prostor za veću tražnju zelene salate, različitih vrsta kupusa i slično. S obzirom na kretanje cijene primjerice crvenog luka, koja je narasla na čak 1,5 do 1,8 KM, očito se uskoro, u pogledu cijena, mogu očekivati brojna iznenađenja u odnosu na uobičajena kretanja.

Uz crveni luk, rajčice i paprike od pregleda cijena 5-og studenog skuplji su još – karfiol 1,0 do 1,3 KM, zatim zelena salata 0,8 do 1,2 KM, krastavci i tikvice čija je cijena skočila na 1,5 do 1,8 KM, a skuplje su i rijetke mahune 3 do 4 KM za kilogram. Uvoz iz Albanije doveo je do manjeg pada cijene kupusa koji se umjesto prošlotjednih 0,8 do 1,2 KM sada nudi za 0,8 do 1,0 KM. Kupus za zimnicu ispred veletržnice, nudi se na samo jednom kamionu pred kojim je u petak prijepodne bio red, cijena nepromijenjena 1,2 KM glavica, a 1,4 KM tzv. ribani s uslugom soljenja.

Cijenu su redom zadržali – krumpiri i kelj 0,8 do 1,2 KM, patlidžani i cikla 0,8 do 1,0 KM, mrkva oko 1 KM, blitva 1,0 do 1,2 KM. Veliki raspon cijene 0,8 do 2,0 KM imaju paprike roge, još uvijek rijetke brokule su oko 2,5 KM, raštika i prasa su od 2 do 3 KM, peršin i celer su od 3 do 4 KM. Stabilna je i cijena batata, tzv. slanog krumpira, 2,0 do 3,5 KM.

Kod voća šarolika slika, od pregleda cijena 5-og studenog, skuplji su slatki šipci koji se cijene od 1 do 2 KM, kao i ljuti šipci 1,0 do 1,2 KM, kesten 2,5 do 5,0 KM za kilogram. Obilne kiše su uvjetovale rast cijena mandarina, trže se 0,8 do 1,1 KM. Jeftinije su dunje i kivi čija je cijena od 0,8 do 1,3 KM. Stabilne su ostale cijene jabuka 0,5 do 1,5 KM, krušaka 1,2 do 3,0 KM uvozne, sorte abata, suhih smokava 4 do 6 KM, kivana 4 KM i japanske jabuke 1,3 KM. Novine u ponudi su mušmule čija je cijena 2 KM, neretvanski limun 4 KM, divlje jabuke 1 KM, a prodavač iz Nevesinja nudio je i trnjine po cijeni od 3 KM za kilogram.

Uz već spomenuti kupus ispred veletržnice zaista obilna ponuda raznovrsne robe – kao i obično spomenut ćemo ribu, mliječne i druge domaće proizvode. Riba se ovoga puta nudila na šest štandova, ponudu je pojačao ribolovac iz Dračeva s babuškama i peškeljima, koje je cijenio 2 do 3 KM, a istu cijenu 2 do 3 KM, su imale i glave šarana. Somići su se tržili po 6, pastrva iz uzgoja bila je 9, šaran 10, a fileti pastrve 12 KM za kilogram. Od mliječnih proizvoda i dalje je u prvom planu suhi ovčji sir s Morina i Zelengore koji i po cijeni od 20 KM za kilogram ima svoju klijentelu, kao i livanjski u kolutovima po istoj cijeni. Miješani ovčji kravlji sir je od 10 do 12 KM, a maslo 14 do 16 KM. Najjeftiniji je i dalje mladi sir iz Podveležja po cijeni od 4 KM za kilogram. Domaća jaja i dalje su od 0,23 do 0,30 KM komad, a koke nosilje od 12 do 15 KM komad. Drva se cijene od 85 pa do 100 KM za prostori metar cijepana, međutim prodaju se po narodnoj – kako se dvojica dogovore. Pojačava se ponuda suhomesnatih proizvoda – suha goveđa pečenica bila je 18 KM, suha slanina 12 do 16 KM, a čvarci 13 do 16 KM itd. 

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2021/11/pijacajedanaesti{/gallery}