Na osmoj po redu promotivno-ocjenjivačkoj izložbi i znanstveno-stručnoj radionici u prostorijama Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru, za najboljeg proizvođača smokava sorte petrovača bijela, proglašen je Damir Radić iz Donjeg Jasoča u općini Stolac. Drugo mjesto pripalo je Viktoru Sušcu iz Lukasovića u općini Čitluk, a treće Davoru Radiću iz Bijelog Polja, općina Mostar. Priznanja najboljim proizvođačima u 2018-oj godini uručio je prof. dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda.
Uz priznanja najboljim proizvođačima u svečanom dijelu ovogodišnje manifestacije, uručene su i zahvalnice za unapređenje proizvodnje ove voćne kulture, a dobili su ih: Hivzija Šator iz Lokava u čapljinskoj općini, najveći proizvođač u BiH, udruga „Hercegovački plodovi Mediterana“ iz Stoca, Poduzeće „POMO-STAR“ Mostar, Udruženje „EKO-Line“ Mostar, mr. Aida Kohnić tehnolog tvrtke „Dušica“ iz Čapljine, Udruženje žena „Orhideja“ Stolac i OPG „Babac – Damjanić“ iz Zadra u R. Hrvatskoj.
Promotivno-ocjenjivačkom dijelu prethodila je znanstveno-stručna radionica u okviru koje su održana tri izlaganja. Dr. sc. Miro Barbarić izlagao je o temi „Sortiment smokve na području Hercegovine“, mr. sc. Aida Kohnić iz tvrtke „Dušica“ Čapljina, govorila je o temi „Proizvodnja smokve u periodu 2008. – 2018. godine, iskustva, preporuke i budućnost smokvarstva u Hercegovini”. „Praktična iskustva smokvarstva u Zadru i zadarskom zaleđu“, bila je tema o kojoj je govorila Sandra Babac, OPG „Babac – Damjanić“. Svako od izlaganja imalo je svoje poruke i značajke, a s obzirom na iskustvo u proizvodnji i plasmanu smokava i proizvoda od smokava, izlaganje Sandre Babac iz Zadra, donijelo je jednu novu notu, na koju bi se, odnosno na čiji primjer bi se i Hercegovci trebali nadovezati.
Zahvaljujući izlaganju Sandre Babac, te iskustvima koje je iznio Hivzija Šator, najveći proizvođač smokava, ovogodišnji Dani smokve dobili su i svoju praktičnu notu.
„Temelji cilj održavanja ovih radionica je povećanje proizvodnje, povećanje broja hektara pod smokvom u Hercegovini. Tome služe i naše promotivno-ocjenjivačke izložbe i priznanja koja dodjeljujemo. Na koji način to napraviti, ja mislim bez obzira što još uvijek nismo zadovoljili proizvodnju za potrošnju smokve u svježem stanju, da trebamo razmišljati i o preradi smokve. Smokva, s obzirom na svoje ljekovite sastojke, trebala bi biti u potrošnji u svakoj kući cijelu godinu, a u to bi se trebali uključiti svi, od proizvođača preko općina pa do državne razine“, kazao je pored ostalog u uvodnom dijelu radionice direktor Ivanković.
Trenutačno u BiH pod kultiviranim nasadima smokve ima oko 27 hektara, ukupno svega oko 12.000 stabala, što je malo i za zadovoljenje potrošnje svježe smokve, a o prerađevinama da se i ne govori.
{gallery}2018/smokvice{/gallery}
Tekst i foto: D. Musa
