Manje-više iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, prošle sezone stizali su vapaji pčelara da meda jednostavno nema. Pčele su nezaposlene, pa umjesto da daju med treba ih hraniti. Posljedica loših „paša“ je skok cijena meda koji je dostigao razinu „sumameda“! Kako se može čuti trži se sve do 25 pa i više maraka za kilogram. Istina ima i onih koji cijenu drže na 14 – 15 KM, držeći se cijena na svjetskom tržištu i nade da će naredne „paše“ biti izdašnije. Njihova je računice – ne rastjerati potrošače. U takvoj medom siromašnoj godini kao melem na pčelarske jade Ivici Vučiću iz Trebižata kod Čapljine, stiglo je laskavo priznanje sa 17. Međunarodnog ocjenjivanja meda „Zagimed“ u Zagrebu. Ovaj čapljinski pčelar dobio je posebno priznanje „šampion za najbolji med iz inozemstva“. S Ivicom Vučićem ovih dana posjetili smo njegov pčelinjak u Miletini pokraj Ljubuškog i naravno porazgovarali o nagradi i pčelarenju.
„Nagrada je za mene čudo i jedan veliki vjetar u leđa što se tiče ovoga posla. Pčelarsku godinu obilježili su velika suša i razni problemi od požara pa do naplate pašarina i nekih zakona koje donose mjesne zajednice i nekakva općinska vijeća u pogledu naplate pašarina koji nemaju veze ni sa pčelama ni sa zakonima. Federacija BiH još nije donijela zakon što se tiče pašarine i pravila rasporeda pčelinjaka. Republika Srpska je donijela zakon odnosno preslikala ga je od susjednih zemalja, Hrvatske i ostalih. Prema zakonu pčelinjak od pčelinjaka bi trebao biti udaljen 300 do 500 metara zračne linije. Na ovim lokacijama gdje mi dolazimo, godinama, pojavili su se pravilnici prema kojima od 1,5 do 2,0 i 3,0 kilometra zračne linije, manje ne smijemo biti od domaćeg pčelara. To nigdje nema milim i u svijetu.
-Koje su to lokalne jedinice?
-To su lokalne jedinice od Glamoča, Grahova, a kako vidimo i drugi u jugozapadnoj Bosni od njih to preslikavaju, prepisuju i šta li već. E sad, naredna godina je pred nama, što nas očekuje ne znamo, znat ćemo kada dođemo na teren, a ostalo ćemo vidjeti.
-Da se vratimo nagradi, za koji med je stigla i kako ste se odlučili poslati uzorak na ocjenjivanje?
-Med je s područja Trebižata i područja ispod Dinare, svrstan je u cvjetni med, odnosno livadni med. Odnio je puno više bodova od precijenjenog eukaliptusa, taj med je došao iz Ruande, iz Afrike. Naš je med bio bolji od njega. Odlučio sam se spontano skroz, našao sam na internetu, Zagimed godinama održava ocjenjivanje u suradnji sa Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. U dogovoru sa organizatorima, uzorak sam poslao brzom poštom i dobio telefonski poziv da je moj med ušao među šampione.
-Kako ste to primili vijest, svim ljudima godi priznanje, čini nam se pčelarima ponajviše?
-‘Ko prati formulu k’o ovaj Verstappen što je pobijedio nakon dugo vremena ili kao Lana Pudar iz loših uvjeta do rekorda, i ja sam u lošoj godini dobo priznanje – šampion. Za mene je to veliki uspjeh, to je ocjena najvišeg ranga, dalje nema. Za mene je to vrh,– šampion meda iz inozemstva. Iskreno puno mi priznanje znači.
-Nije lako dobiti priznaje, još teže ga braniti.
-Nije lako, vaše je samo spremiti vaš proizvod ostalo je gore na fakultetu, ali branit ću ga“, naglašava nagradom prezadovoljni Ivica Vučić.
Organizatori manifestacije 17. međunarodno ocjenjivanja meda su Pčelarsko društvo Zagreb, Prehrambeno-biotehnološki fakultet iz Zafreba i Gradski ured za poljoprivredu Grada Zagreba.
Tekst i foto: D. Musa
{gallery}2022/01/1701med{/gallery}
