Mali promet i blagi rast cijena, bila bi najkraća konstatacija trgovanja voćem i povrćem, u proteklih tjedan dana na veletržnici u Tasovčićima. Stalni prodavači ističu da ih je mada za ovaj dio godine očekivan, ipak iznenadio pad tražnje za voćem i povrćem. Skromna je i ponuda što je potaklo rast cijena nekoliko artikala. Od pregleda cijena u petak, 28. veljače, skuplji su karfiol, nova cijena je 1,4 do 1,6 KM, zatim kelj 1,0 do 1,5 KM, zelena salata 1,5 do 1,8 KM i raštika koja se cijeni od 3,5 KM listovi pa do 4,5 KM vrhovi, dok se cijena domaćeg crvenog luka vratila na 1,8 do 2,0 KM. Uvoznog crvenog luka ima već po 0,85 KM pa naviše. Uočili smo samo jedno pojeftinjenje i to kupusa čija je nova cijena od 0,65 do 0,85 KM za kilogram. Cijena ostalog povrća manje više ostale su stabilne, krumpiri su i dalje od 0,8 do 1,0 KM, planinski ispred veletržnice idu do 1,2 KM, kupus pupčar i blitva su od 2,0 do 2,5 KM, špinat je od 2,5 do 3,0 KM, prasa od 1,4 debele pa do 3,0 KM tanke stabljike. List celera je i dalje od 3 do 4, a peršina od 4 do 5 KM. Korijen peršina je 4, a celera 3 KM za kilogram. Bijeli luk nudi se za 5 refuza pa do 8 KM vijenci, cikla je od 0,7 do 1,0 KM, a mrkva od 0,8 do 1,0 KM. Uvozni kanadski grah trži se za 3,8 do 4,2 KM, dok je domaći od 5 šareni, pa do 9 KM zeleni.
Ponuda domaćeg voća kao i obično polovicom zime, skromna ima jabuka koje se cijene od samo 0,50 banjalučke pa do 1,5 KM iz Gradačca i Gračanice. Domaće kruške cijene se 1,5 KM, suhe smokve su 4 do 6, a suhe šljive kojih ima na prilazu veletržnici, su 7 KM za kilogram. Jezgra oraha je od 14 uvozni pa do 20 KM domaći orasi. Bademi u ljusci su 6 KM, skuplji je jedino kivi očito zadnje zalihe se cijene od 1,5 do 1,8 KM. Sve navedene cijene su na veliko.
Ispred veletržnice ponuda iz snova, obilje robe cijene ribe i i suhog domaćeg mesa stabilne, oko drva se treba cjenkati, dok je cijena mliječnih proizvoda u porastu što i nije čudo s obzirom da je sve manje stoke i onih koji žele čuvati stoku. Kilogram somića cijenio se 6 KM, pastrva iz uzgoja bila je 9, šaran 10 do 11 KM, a fileti pastrve bili su od 12 do 18 KM. Lubin i orada iz neumskih ribogojilišta tržili su se od 15 do 17 KM kilogram, a glave šarana 2 do 3 KM komad. Šarena domaća slanina bila je 15 do 16 KM, bijela slanina 10 KM, čvarci od 15 do 18 KM, a pečenica 22 KM. Suha bravetina bila je 26 KM, a jarčevina 28 KM za kilogram.
Mliječni proizvodi, suhi ovčji sir s Morina i Zelengore nudio se za 20 KM kilogram kao i livanjski u kolutovima. Mladi sir i Podveležja i dalje je najjeftiniji 5 KM za kilogram, suhi kravlji sir od obranog mlijeka tzv. torotan, nudio se po 8 KM, dok su kore kajmaka bile 19 KM za kilogram. Domaća jaja trže se po 0,30 do 0,40 KM komad, koke nosilje bile su 13 KM, a kunići zavisno od veličine, od 15 do 25 KM. Na jednom od štandova nudilo se i ljekovito bilje uglavnom razni čajevi i tinkture, među kojima i slatki pelin za kojeg se jedno vrijeme govorilo da je „prijeki lijek” protiv COVID-a 19. Vreća drva, stajskog gnojiva i bala slame nudili su se po istoj cijeni od po 5 KM itd.
D. Musa
Prilikom preuzimanja sadržaja (fotografije i/ili tekst) – navesti link na originalnu objavu.
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!
{gallery}2022/02/0204pijaca{/gallery}
