Makar i kratkotrajno smirivanje bure, na zadovoljstvo proizvođača, potaknulo je rast cijena na veletržnici u Tasovčićima. Međutim, i dalje važi konstatacija – da cijene domaćeg voća u zeleni prema prema barometru s veletržnice, nisu utjecale na rast troškova života. Na početku ističemo da se prve kuke trže 20 KM kilogram, odnosno vezica je 2 KM. Od barometra cijena 11-og ožujka, nešto skuplji su redom – kupus 0,9 do 1,1 KM, raštika 2,5 do 3,0 KM, blitva 1,3 do 1,5 KM, špinat 1,0 do 1,8 KM. Skuplji je i crveni luk, domaći i srbijanski, trži se za 1,9 do 2,2 KM, cikla 0,9 do 1,0 KM, dok je cijena zelene salate s 1,0 do 1,3 KM, u tjedan dana skočila na 1,5 do 1,8 KM.

Nešto jeftiniji su kupus pupčar 2,0 do 2,3 KM, te mladi luk tzv. pera, 3,0 do 3,6 KM.

Ostalo povrće zadržalo je cijene, krumpiri su i dalje od 0,8 do 1,0 KM. Stigao je i mladi krumpir iz Egipta koji se cijeni 2 KM, kelj je 1,5 do 1,8 KM, prasa od 1,1 do 3,0 KM, list celera je od 3 do 4 KM, a peršina od 4 do 5 KM za kilogram. Bijeli uglavnom srbijanski, luk u refuzi, je 6 do 7 KM, istočnohercegovački u vijencima je do 10 KM za kilogram. Mrkva je od 0,8 do 1,0 KM, a grah od 4,2 uvozni kanadski, pa do 9 KM zeleni domaći.

Voće, nakon dvotjedne stanke u ponudi je bio domaći kivi koji se tržio za 1,5 KM, uvozni je 2,0 KM za kilogram. Jabuke su i dalje od 0,75 domaće, pa do 1,6 KM uvozne. Suhe smokve bile su od 4 do 6 KM, a suhe šljive 7 KM za kilogram. Jezgra oraha nudila za po cijeni od 14 uvozna, pa do 20 KM domaći orasi.

Od uvoznog voća i povrća ističemo da su stigle prve jagode iz Albanije, cijene se 6,3 KM, limun iz Turske je 1,5 KM, šipci također iz Turske, su 2,8 KM za kilogram, dok su rajčice 2,5 KM itd.

Ispred veletržnice obilna je bila ponuda presadnica povrća, cijene standardne, zelena salata, blitva, špinat i peršin su po 0,10 KM, raštika i različiti kupusi su od 0,20 do 0,30 KM, rajčice ranih sorti, tikvice i jagode su 0,50 KM itd. Riba se nudila na uobičajenih pet štandova, a prodavači rekoše da je u korizmi prodaja bolja nego u ostalom dijelu godine. Naravno, prodavači ribe drže uobičajene cijene pa su glave šarana i dalje od 2 do 3 KM komad, srdela i somići bili su po 6 KM, pastrva iz uzgoja 9, očišćena 10 KM, dok se šaran nudio po cijeni od 10 do 11 KM za kilogram. Standardna je i ponuda mliječnih proizvoda – mladi sir iz Podveležja i dalje je najjeftiniji 5 KM, miješani ovčji/kralji sir je od 12 do 14 KM, a suhi ovčji 20 KM s Morina i Zelengore i livanjski u kolutovima. Kore kajmaka bile su 19, a kajmak iz kace 20 KM.

U petak, 18. ožujka, uobičajena ponuda domaćeg suhog mesa čija se cijena kretala od 10 KM bijela slanina, pa do 28 KM jarčevina. Suha bravetina se nudila od 20 do 27 KM, šarena slanina bila je 16 KM, a čvarci 18 KM za kilogram. Jaja od domaćih koka bila su 0,30 do 0,40 KM dok su pačja jaja bila 0,50 KM. Kunići su se cijenili po 20 KM komad. I dalje ponuda stajskog gnojiva značajno nadmašuje ponudu drva, vreća stajnjaka je i dalje 4 do 5 KM, dok je vreća drva 5 KM. Uz navedeno u ponudi su bile ljekovite trave i različite tinkture od ljekovitog bila, zatim presadnice cvijeća koje su se nudile za 1 do 5 KM komad itd.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!