Pretilost je bolest suvremenog doba, te predstavlja jedan od većih javnozdravstvenih problema kako u Europi, tako i na našem području. Od pretilosti ne pate samo odrasle osobe, u posljednje vrijeme to je sve češći problem kada su u pitanju djeca. Antonela Zagorc, magistrica kineziologije, bivša igračica, a danas licencirana trenerica tenisa govorila je o tjelesnoj i sportskoj aktivnosti kod djece u današnjem vremenu s obzirom na ekspanziju modernih tehnologija.
– Koliki je problem pretilost kad su u pitanju djeca?
Trenutno je to veliki javno zdravstveni problem u Europi i svijetu. Hrvatska se nalazi na vrhu liste po pretilosti. Čak 38,7% dječaka i 31% djevojčica je pretilo. U SAD-u se pretilost naziva čak „kugom novog doba“ koja najviše zahvaća djecu pa čak i onu vrtićke dobi. Djeca koja su pretila podložna su povećanom riziku od niza kroničnih bolesti poput hipertenzije, koronarnih bolesti, šećerni bolesti te bolesti mišićno- koštanog sustava. Roditelji su ključne osobe u razvoju svoje djece, pa je logično da će dijete imati i zadržati zdrave prehrambene navike ako dolazi iz obitelji u kojoj se promovira zdrava i raznolika prehrana te tjelesna aktivnost.
– Možemo li kazati da je tehnologija uzrok?
Istina, tehnologija je sve više prisutna među nama. No podaci koji nam govore kako je čak 35% osmogodišnjaka pretilo te da nam se samo 20-30% djece bavi nekim oblikom tjelesne aktivnosti je poražavajuće. Njihova se svakodnevnica definitivno promijenila. Djeca kroz svoje odrastanje najčešće kopiraju što radimo mi odrasli. Ono što želim reći je kako je problem zapravo u odraslima. Čak 62% što je gotovo dvije trećine populacije starije od 15 godina se uopće ne bavi sportom, rekreacijom ili bilo kojim oblikom tjelesne aktivnosti. Samim tim djeca to kopiraju. Još prema podacima iz 2017-te godine gotovo 80% djece mlađe od dvije godine već je počelo koristiti male ekrane. Dok djeca od 3-6 godina borave ispred ekrana 2-3,5 sata dnevno što je dvostruko više od preporučenog.
Sve to navedeno predstavlja velik izazov ne samo pred nas kineziologe, nego i pred cijelo društvo. Potaknuti ih možemo promjenom vlastitog životnog stila, te edukacijom i promjenom pogleda na tjelesnu aktivnost.
Upravo zato zajedno sa suprugom smo i razvili program kineziološke rekreacije za djecu.
– Koliko kretanja je dovoljno za mališane?
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala je preporuke o preporučenoj razini tjelesne aktivnosti djece prema kojima bi ona mlađa od 5 godina svakodnevno trebala biti uključena najmanje 180 minuta u razne tjelesne aktivnosti. Recimo 60 minuta sustavno organiziranog rada s kineziolozima te ostatak vremena provoditi kroz aktivnosti na otvorenom, igru koja je značajna za tjelesni, spoznajni, emocionalno-socijalni razvoj te aktivnosti po kući.
– Neki savjet za roditelje?
Želimo samo istaknuti kako mijenjanje životnog stila iziskiva strpljenje, vaše slobodno vrijeme, pa i dodatne financije izdatke ali su benefiti dugoročni. Naime 8 do 10 tjedana je potrebno da bi se stekla zdrava navika tjelesnog vježbanja, ali cilj koji vas može gurati na tom putu obilježen je nizom pozitivnih učinaka na vaše zdravlje i u konačnici zdraviju i ugodniju starost, a kod djece sretnije i zdravije djetinjstvo te kvalitetan fizički i psiho-socijalni razvoj. Za kraj bi htjeli citirati Hipokrata koji je rekao: ,,Dosada i ljenčarenje vuku sa sobom poroke, dok tjelesna aktivnost donosi sa sobom bodrinu, koja je uvijek usmjerena ka jačanju života!“
Detaljnije o ovoj temi, Antonela Zagorc, magistrica kineziologije, govorila je u programu Radiopostaje Čapljina.
