Ljubitelji krumpira se ne moraju bojati na veletržnicu u Tasovčićima stigao je njemački krumpir, nije baš jeftin, cijeni se 1,0 KM za kilogram. Južnohercegovački i planinski ispred veletržnice, se nude za 1,2 KM, dok je banjalučki 0,8 KM za kilogram. Naravno njemački krumpir je uredno pakiran u vreće od po 10 kilograma, pa tko voli neka izvoli.
Inače, vremenske prilike konstantne južine, umrtvile su cijene na veletržnici u Tasovčićima u razdoblju od 12-og do 19-og studenog. U odnosu na prošli barometar cijena registrirali smo nekoliko tek manjih promjena. Za nijansu jeftinije su brokule 2,0 do 2,5 KM, a skuplji raštika 2,5 do 3,0 KM, paprike – cijena domaćih se popela na 2,0 do 2,5 KM, te paprike roge čiji se donji prag spustio na samo 0,7 KM zelene, dok se gornji popeo na 2,5 KM crvene boje.
Cijene su zadržali kupus 0,8 do 1,0 KM, kupus za zimnicu ispred veletržnice trži se za 1,2 KM glavica do 1,4 KM ribani s uslugom soljenja. Patlidžani i cikla su također, 0,8 do 1,0 KM, zelena salata i kelj su 0,8 do 1,2 KM, mrkva je oko 1,0 KM, blitva je 1,0 do 1,2 KM, karfiol 1,0 do 1,3 KM za kilogram. Još uvijek ima domaćih rajčica moramo istaknuti vizualno izvrsne kvalitete koje se cijene od 1,0 do 1,8 KM. Cijene su dalje zadržali krastavci i crveni luk 1,5 do 1,8 KM, te tikvice koje su 1,6 do 1,8 KM, dok je špinat 2,0 do 2,5 KM. Novina u ponudi je kupus pupčar – prokulice, koje se cijene od 2,0 do 2,5 KM. Cijena mahuna se ustabilila na 3 do 4 KM, od 3 do 4 KM za kilogram, cijene se list peršina i celera, dok je prasa od 2 tanke pa do 3 KM debele stabljike. U ponudi ima i slatkog krumpira – barata, koji se nudio za 3,0 do 3,5 KM. Kao i obično najskuplje povrće je bijeli luk koji se cijenio od 5,5 KM uvozni srbijanski u refuzi, pa do 10 KM domaći u vijencima.
Voće, cijena jabuka je i dalje pristupačna od 0,50 do 1,5 KM, dok su kruške od 1,2 do 3,0 KM, uvozna abata. Dunje su se cijenile od 0,8 do 1,3 KM, kivi je 0,7 do također 1,3 KM, divlji šipak 1,0 do 1,2 KM. Kesten je bio od 2,5 do 5,0 KM. Cijena mandarina za nijansu je niža 0,8 do 1,0 KM, dok je slatkih šipaka bila u porastu 1,5 do 2,0 KM. U ponudi ima i egzotičnog voća kao što je kivano čija je cijena 4 KM, japanske jabuke 0,7 do 1,2 KM, mušmule 2 KM, a ima i domaćeg limuna iz okućnica kojeg stalnim prodavačima na veletržnici dostavljaju vlasnici, trenutačna cijena 3,5 do 4,0 KM za kilogram.
Ispred veletržnice u petak 19-og bila je nešto manja gužva od uobičajene, vozači i dalje nedisciplinirani, stanu kraj ribe, sira i drugih proizvoda kupujući kroz prozore vozila. Dok oni kupuju zatečeni vozači voze u rikiverc, jedva se mimoilazeći s vozilima iz drugog smjera, zaista krajnja vozačka nekultura. Potenciranjem problema takvog nesavjesnog ponašanja nastojat ćemo probuditi njihovu savjest.
Što se ponude ispred veletržnice tiče bila je uobičajena – riba, mliječni proizvodi, domaći perad i jaja, suho meso, drva poljoprivredne i kućanske alatke kovača iz Vareša i razna druga roba. Valja reći da prvi put od veljače u ponudi nije bilo presadnica povrća. Drva su imala standardnu istaknuti cijenu od 85 do 100 KM za prostorni metar, oblovina i cijepana, ali to je istaknuta cijena, a prodaju se kako to narod kaže – kako se dvojica ili dvoje dogovore. Domaća jaja bila su uobičajena 0,23 pa do 0,30 KM, koke 12, a pijetlovi 15 – 17 KM. Ražovo brašno bila je 1,5 KM, suha domaća slanina 13 do 15 KM, čvarci 16 KM, suha goveđa pečenica 18 KM itd. Različiti sirevi cijenili su se od 4 KM mladi ovčji sir i Podveležja, pa do 20 KM suhi ovčji s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima. Kajmak je bio 15 do 18 KM, a maslo 14 do 16 KM. Uobičajene cijene imala je i riba glave šarana bile su 2 do 3 KM komad, somići su bili 6, pastrva iz uzgoja 9, šaran 10, a fileti pastrve 12 KM za kilogram itd.
{gallery}2021/11/pijacadusan{/gallery}
Tekst i foto: D. Musa
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!
