Kratki rezime stalnih prodavača o situaciji na veletržnici u Tasovčićima bio bi – ponuda odlična, roba dobra, samo nema kupaca”. Nakon ovog kratkog rezimea jasno je da je od ponude manja tražnja obarala cijene, pa je tako u barometru cijena od 2. srpnja više pojeftinjenja nego poskupljenja. Kod povrća nešto jeftiniji redom, bile su rajčice čija cijena se kreće u rasponu od 1,0 KM crvene pa do 1,6 KM pink sorte. Domaćih krupnih kavada još nema u ponudi, dok se šeri rajčice cijene 3,0 KM za kilogram. Jeftinije su i paprike čija se cijena kreće u rasponu od 0,8 do 1,4 KM. U padu je i cijena patlidžana 1,8 do 2,0 KM, zatim crvenog luka 0,7 do 0,8 KM, mahuna čija je ponuda dobra, a nova cijena 1,5 do 2,5 KM. Jeftinija je i mrkva čija je cijena oko 1,0 KM za kilogram, te cikla koja se cijeni od 1,0 do 1,2 KM. Zabilježili smo značajniji pad cijene zelene salate koja se početkom srpnja, cijenila 0,8 do 1,0 KM. Za nijansu jeftiniji je i kupus čija je cijena 0,6 do 0,7 KM.

Registrirali smo i tri mala poskupljenja, pa su tako nešto skuplji – peršin i celer, nova cijena je 3 do 4 KM, te karfiol koji se nudio po cijeni od 1,0 do 2,0 KM.

Ostalo povrće zadržalo je cijenu, pa su se tako krumpiri nudili za 0,30 do 0,50 KM, kelj se cijenio 0,7 do 0,8 KM, krastavci i tikvice bili su 0,5 do 0,7 KM. Još uvijek ima i brokula čija je cijena od 1,5 do 2,0 KM i karfiola čija je cijena od 1,0 do 2,0 KM. Postojana 4 marke refuza do 5 KM vijenci, je i cijena bijelog luka.

Kod voća uočili smo po tri poskupljenja i pojeftinjenja. Skuplje su višnje 2 do 3 KM, čija je ponuda skromna, zatim nektarine 1,7 do 2,3 KM, te šljive koje se cijene 2,0 do 2,5 KM. Jeftiniji su redom – smokve petrovače 2,0 do 2,5 KM, zatim jagode nova cijena je 2,5 do 3,5 KM, te bostan 0,6 do 1,0 KM. Usporedbe radi bostan se u petak, 25. lipnja, cijenio 1,7 do 1,8 KM, što će reći da mu je u tjedan dana cijena pala za 70-ak posto, još drastičniji slučaj je sa smokvama petrovačama, prvi plodovi prije desetak dana, nudili su se 8 KM za kilogram, a početkom srpnja cijena je niža za tri do četiri puta.

Prve domaće jabuke cijene se od 1,5 do 1,8 KM, trešnje su od 2 do 4 KM, breskve od 2,0 do 2,8 KM, a kajsije su 3 do 4 KM. Lubenice su zadržale prošlotjednu cijenu i dalje su od 0,70 do 1,0 KM za kilogram.

Ispred veletržnice povlačenjem prodavača presadnica povrća i cvijeća smanjena je gužva. Za razliku od prodavača cvijeća koji su se definitivno povukli do jeseni, presadnica povrća na jednom štandu bit će cijelo ljeto, kazao je prodavač. Novina u ljetnoj ponudi su paprike roge, koje se cijene 0,20 KM komad, različite vrste kupusa su od 0,20 do 0,25 KM komad, zelena salata i peršin su 0,10 KM, a tikvice i krastavci 0,50 KM komad. Prodavači ribe su se prvi povukli, jasno zbog visokih temperatura. U ponudi su bili somići po standardnih 6 KM komad, zatim pastrva i šaran iz uzgoja, pastrva je bila 9 do 10 KM, a šaran 11 KM, dok su se lubin i orada, također iz uzgoja, cijenili 15 do 17 KM za kilogram. Četvorica prodavača mliječnih proizvoda petkom, a ostalim danima po dvojica, nudili su različite proizvode, a najpopularniji je sir iz mijeha. Cijena se kretala od 4 KM mladi sir iz Podveležja pa do 20 KM suhi ovčji sir s Morina i livanjski u kolutovima. Prošlogodišnji suhi ovčji sir s Morina bio je 18 KM. Kravlji sir od obranog mlijeka, tzv. torotan, bio je po 8 KM kilogram, maslo se cijenilo od 14 do 16, a kajmak od 16 do 18 KM.

Naravno u ponudi su bila domaća jaja po cijeni od 0,20 do 0,33 KM, zatim odrasli pilići po cijeni od 5 do 7 KM, kunići čija se cijena zavisno od veličine kretala od 15 do 25 KM, dok se štenad pasmine hrvatski ovčar cijenila 200 KM. Kamen za oblaganje u različitim formulacijama, cijenio se 25 KM „kvadrat”, dok su drva bila od 90 KM prostorni metar oblovina, pa do 100 KM cijepana itd.

D. Musa

{gallery}2021/7/0307pijaca{/gallery}

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!