Klimatske mijene koje za posljedicu imaju promjenjive prinose meda, potaknule su hercegovačke pčelare na razmišljanje o drugim pčelinjim proizvodima. Jedan od njih je pčelinji otrov. Proizvode ga mlade pčele do osamnaestog dana života. Pčelinji otrov se najviše koristi u farmaceutskoj industriji za proizvodnju krema. Primjerice, koristi se za proizvodnju krema za njegu lica, zatim krema za sportske ozljede i zdravstvene tegobe kao što su iritis, hipertronička bolest, bronhijalna astma, vaskularne kirurške bolesti, reumatske bolesti, bolesti perifernog živčanog sustava itd.
U sklopu projekta za proizvodnju pčelinjeg otrova magistar Tvrtko Matijević iz Daruvara u Hrvatskoj, u Čapljini će 30-og, lipnja održati prezentaciju proizvodnje pčelinjeg otrova. Uz teorijski dio koji će se održati u Gradskoj vijećnici, održat će se i praktični dio u pčelinjaku na području Dračeva. Uz tribinu u Čapljini održat će se ukupno četiri tribine čiji su pokrovitelji SWEDEN/USAID – projekt razvoja tržišne poljoprivrede II, odnosno Farma II.
Valja reći da je pčelinji otrov atraktivan iz dva razloga, prvi je svakako cijena koja se kreće od 85 do 120 KM po gramu. Visokokvalitetni dostiže i 20.000 eura, po kilogramu?! Uz visoku cijenu valja reći da je u godinama s lošom pašom kao što je protekli dio tekuće godine, pčelinji otrov stabilna proizvod. Podjednako uspješno se može proizvoditi i u godinama s dobrom i s lošom pčelinjom pašom. Kako smo doznali od Slavena Cvitanovića, predsjednika Udruge pčelara „Pčela” Čapljina, nekolicina čapljinskih pčelara je odlučna okušati se u proizvodnji pčelinjeg otrova.
D. Musa
