Kiša i bajramski praznici kreirali su cjenovnu sliku domaćeg voća i povrća na veletržnici u Tasovčićima. Stalni prodavači nakon pada tražnje koji je posljedica prazničnog ozračja u velikim urbanim sredinama Bosne, ističu da treba pričekati tri – četiri dana da se cijene iznova niveliraju. Međutim, što je tu je ono što smo zabilježili u petak, 14-og svibnja, svakako da neće raspoložiti domaće proizvođače voća i povrća. Za početka ističemo novinu – prve ovogodišnje domaće rajčice koje je dopremio proizvođač s područja Ljubuškog, cijenile su se 3 KM za kilogram. Uvozne albanske cijene se 1,6 KM. Razlog za tu cjenovnu disproporciju je manje više poznat, dok ovdašnji proizvođači rajčica stidljivo beru prve plodove, u Albaniji zbog klimatskih prednosti i velikih ulaganja u grijane plastenike, u tijeku je kako ovdašnji proizvođači kažu, već četvrto ili peto branje. To je to, Albanija kojoj smo se prije koje desetljeće podsmjehivali debelo nam odmiče u povrtlarstvu.
U odnosu na barometar cijena u petak, 7-og svibnja, cijene domaćeg voća i povrća su u padu, ukupno uzevši za tridesetak posto. Kod povrća jeftiniji su redom – kupus, ova cijena je 0,8 do 1,0 KM, zatim karfiol 1,4 do 1,6 KM, kelj i špinat 1,0 do 1,2 KM, pa brokule 1,2 do 1,5 KM, blitva 1,0 do 1,10 KM. Jeftiniji su još krastavci – 1,0 do 1,5 KM, tikvice 1,0 do 1,3 KM crveni luk 1,2 do 1,5 KM, pa čak i bijeli luk čija je nova cijena 4,0 do 4,5 KM za kilogram.
Ostalo povrće je manje više zadržalo cijenu, pa je tako raštika od 3 do 4 KM, prasa od 1,4 debele, pa do 2,8 tanke stabljike, list peršina i celera i dalje je od 5 do 6 KM za kilogram, dok su domaće paprike od 3 tzv. američko sjeme, pa do 4 KM domaće sjeme. Cikla je ostala na 0,7 do 1,0 KM, rijetke mahune su 4 do 6 KM, a grašak od 3 do 3,5 KM. Još ima i kuka po cijeni od 1,0 do 1,3 KM za vezicu. Za kojih dvadesetak feniga skuplji su samo mladi krumpiri koji su se tržili za 1,3 do 1,4 KM. Razlog je jasan – plastenički krumpir je prošao, a zbog kiše s otvorenog se ne može kopati.
Voće, zbog bajramskih blagdana, nema prodavača jabuka i krušaka iz Bosne, pa tog voća ima samo u rijetkim otvorenim boksovima. Jagode i trešnje su pojeftinile, jagode su bile od 3,2 do 4,0 KM, a prve trešnje od 3,5 do 4,0 KM. Od domaćeg voća ispred veletržnice ima oraha u ljusci po cijeni od 6,0 KM, te jezgre oraha čija je cijena 15 do 17 KM.
Uobičajenu gužvu petkom ispred veletržnice začinila je još i kiša, pa se teško bilo probiti od 8 pa do 10 sati. Ponuda presadnica povrća i cvijeća je zaista obilna. Uz već uobičajene presadnice, nude se i u saksije zasađene rajčice po cijeni od 3 KM. Inače, cijena presadnica se kreće od 0,10 KM – zelena salata, peršin i blitva, pa do 0,50 KM – lubenice, bostan, tikvice i krastavci. Kupnja na veću količinu jamči i nižu cijenu. Obilna je i ponuda presadnica cvijeća čija se cijena zavisi od vrste i veličine, kreće od 0,30 KM, pa do 5,0 KM. U posude rasađeno cvijeće cijeni se od 10 pa do 20 KM hortenzije. Moramo pohvaliti inventivnost ovdašnjih cvjećara, jedan od njih proizveo je i presadnice slatkog pelina, čiji čaj navodno prevenira korona virus.
Riba se nudila na pet štandova, plus sve učestaliji ribiči s Jablaničkog jezera. Uglavnom, pastrva iz uzgoja je standardnih 9, a šaran 10 KM. Standardna je i ponuda mliječnih proizvoda, kao novinu ističemo kozji punomasni sir koji se cijenio 13 KM za kilogram. Najjeftiniji je mladi sir iz Podveležja 4 KM, a najskuplji proizvod od mlijeka je kajmak ih mijeha 22 KM. Kao novinu u ponudi uz perad i kuniće, ističemo pačja jaja po cijeni 0,50 KM itd. Uglavnom i kad petkom u prijepodnevu kiša pada na prilazu veletržnici u Tasovčićima je zanimljivo.
Tekst i foto: D. Musa
{gallery}2021/5/210514pijaca{/gallery}
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!
