Kao što se moglo i očekivati udarna vijest u ponudi s veletržnice u Tasovčićima su božićno-novogodišnja drvca. Taj prigodni ukras nudi se na dva štanda. U ponudi je i blagdanska pšenica posuda se cijeni od 3 do 5 KM. Od ostalih zanimljivosti s prilaza veletržnici, vrijedi izdvojiti dobru prodaju mliječnih proizvoda u prvom redu sira, pa i ribe. Mliječni proizvodi nudili su se na četiri štanda. Prije svega riječ je o različitim vrstama sira, koji se cijenio od 5 KM mladi iz Podveležja, pa do 20 KM suhi ovčji sir s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima. Suhi kravlji sir tzv. torotan tržio se za 8 KM za kilogram, miješani ovčji-kravlji bio je 10 do 14 KM, dok je dimljeni sir bio 16 KM za kilogram. Maslo se cijenio 14 do 16 KM, a kajmak od 16 do 18 KM. Na standardnih pet štandova nudila se i riba, cijene uobičajene somići i smrznuta srdela bili su po 6 KM, pastrva je bila 9, a šaran 10 do 11 KM. lubin i orada iz neumskih ribogojilišta tržili su se od 15 do 17 KM, a glave šarana bile su 2 do 3 KM komad.
U ponudi je bilo i suho meso, bijela slanina bila je 10 KM, a šarena panceta 15 do 16 KM. Od 15 do 18 KM bili su čvarci, suha bravetina cijenila se 25 KM za kilogram. Zanimljivo ove jeseni bar do sada nema suhe jarčevine. Sirće od jabuka bilo je 5 KM za litru. Na prilazu veletržnici nudili su se ražovo brašno 1,5 KM, te brašnio od heljde 5 do 6 KM za kilogram. Pijetao za kojeg je vlasnica tvrdila da ima 5 kilogram mesa cijenio se 30 KM, dok su koke nosilje bile od 11 do 13 KM. Štenci pekinezera cijenili su se po 200 KM, mladi kunići bili su 15 KM, a odrasli 25 do 30 KM. Naravno u ponudi je bilo ljekovito bilje, zatim poljoprivredne i kućanske alatke, drva, slama, kamen za oblaganje i druga roba. Uglavnom, u petak, 17-og prosinca, na prilazu veletržnici bilo je i živo, i prometno. Naravno ukupni dojam kvare nesavjesni vozači, koji znaju i po desetak minuta razgledati ili kupovati sa sjedišta. Zaista nam prometna kultura nije na visokoj razini.
Unutar veletržnice mirno more, za razliku od prilaza predblagdanski dašak jedva se osjeća. Od pregleda cijena u petak 10-og prosinca značajniji skok zabilježila je samo cijena mrkve koja je s 0,8 do 1,0 KM porasla na 1,0 do 1,8 KM. Riječ je o gotovo isključivo srbijanskoj mrkvi. Manji porast bilježi i cijena zelena salate koja je nudila za 1,5 do 2,0 KM, te špinata koji se tržio za 2,5 do 3,5 KM za kilogram. U današnjem barometru cijena s veletržnice nismo registrirali niti jedno pojeftinjenje, krumpiri su bili već uobičajenih 0,8 do 1,3 KM, kupus i kelj bili su 0,8 do 1,0 KM, cikla 0,7 do 1,0 KM, a paprike roge od 0,7 zelena boja, pa do 1,4 KM crvene. Kupus pupčar bio je od 2,0 do 2,2 KM, brokule 2 do 2,5 KM, raštika 2 do 3 KM, blitva 2,5 do 3,0 KM, karfiol 1,3 do 1,6 KM, prasa 2 debele do 3 KM tanke stabljike, dok su listovi peršina i celera bili 3 do 4 KM. Rajčica i paprika nismo primijetili, dok je krastavaca bilo, a cijenili su se od 1,5 do 2,0 KM. Istu cijenu 1,5 do 2,0 KM imale su tikvice i crveni luk. Bijeli kuk se cijenio od 5 do 10 KM, a primijetili smo male količine, pa je neizvjesno kako će se situacija s tim povrćem dalje razvijati.
Voće, jabuke su i dalje 0,8 do 1,5 KM, a kruške od 1,0 do 2,0 KM, kivi se cijenio od 1,0 do 1,4 KM, mandarine su bile od 0,7 do 1,5 KM, sve rjeđe dunje i japanske jabuke bile su od 1,0 do 1,2 KM. Jezgra domaćih oraha bila je 17 do 20 KM, dok su bademi u ljusci bili 6 KM za kilogram. Voće iz Neretve, naranče i klementine bile su od 1,5 do 2,0 KM itd. Ističemo navedene cijene su na veliko. Napominjemo, navedene su istaknute cijene, a pošto se roba proda znaju samo prodavač i kupac.
{gallery}2021/12/1217_pijaca{/gallery}
Tekst i foto: D. Musa
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!
