Kad smo u petak, 21-og kolovoza, na ulazu u Veletržnicu vidjeli jedan za drugim poredane kamione s lubenicama, očekivali smo da će nas, zbog pada cijena, ovoga petka dočekati razočarani proizvođači i još veća kolona kamiona. Međutim, ništa od toga, zadnjeg petka u kolovozu dočekao nas je samo jedan kamion s lubenicama i njihova nešto viša cijena 0,4 do 0,5 umjesto 0,3 do 0,4 KM. Jedan od proizvođača koje smo zatekli, rekao je kako je to posljedica činjenica da se s hercegovačkom niti jedna druga lubenica ovoga ljeta, ne može mjeriti! U prilog toj tvrdnji pokazao je na uz kontejner odbačene čitave palete s lubenicama pristiglih s drugih područja BiH, za koje kupci nisu imali interesa. Ukupno uzevši može se reći da je ova sezona bila manje više uspješna za domaće proizvođače. Uz lubenicu od voća nešto skuplje su smokve 1 do 1,5 KM, a jeftinije jabuke 1 do 1,5 KM, breskve 1,2 do 1,5 KM i rogač 4 KM za kilogram.

   Stabilne su ostale cijene krušaka 1 do 1,4 KM, nektarina 1,5 do 1,8 KM, šljiva 0,70 do 1,20 KM, bostana 0,7 do 1,0 KM, stolnog grožđa 1,0 do 1,7 KM, malina 7 KM za kilogram. Nepromijenjene još su cijene kupina, ribizli, aronija i oraha po 5 KM, borovnica 8 KM plantažne, odnosno 10 KM šumske. Ima i drenjina koje su od 1 do 1,5 KM.

  Kod povrća uočili smo četiri poskupljenja – karfiola 1,5 do 2,0 KM, zelena salate 1,0 do 1,2 KM, krastavaca 1 do 1,3 KM, te blitve 1,0 do 1,5 KM. Od barometra cijena prošloga petka jeftiniji su kupus 0,25 do 0,30 KM, zatim mahune 1,5 do 2,0 KM i tikava 0,25 do 1,0 KM. Ostalo povrće zadržalo je cijene, patlidžani su 0,30 do 0,50 KM, tikvice 0,50 do 0,80 KM, crveni luk 0,50 do 0,70 KM, kelj 0,60 do 1,0 KM, mrkva i cikla 0,80 do 1,0 KM za kilogram. Peršin i celer su 2 do 3 KM, a bijeli luk 3 do 6 KM. S obzirom da je pred vratima konac klimatološkog ljeta cijene paprika i rajčica dobro se drže. Paprike su od 0,80 do 1,5 KM, a rajčice od 0,50 pa do 1,5 KM, koliko se cijeni domaća kavada.

   Ispred veletržnice u Tasovčićima, opao je broj kamiona s drvima, što je vjerojatno posljedica slabe tražnje na koju su se žalili prodavači. Cijene su ostale iste 90 KM za prostorni metar oblovina, a 100 KM cijepana. Presadnice povrća nudile su se na dva štanda cijene standardne – zelena salata, prasa, peršin, celer i blitva bili su po 0,10 KM, raštika i glavati kupus cijenili su se po 0,20 KM komad, dok su ostale kupusanjače – karfiol, brokule, kupus pupčar i drugo, bile 0,25 KM. Ponuda ribe standardna, dok su se cijene kretale od 6 KM somići i srdela, pa do 17 KM krupniji primjerci lubina i orade, dok su sitniji bili 15 KM. Pastrva iz uzgoja cijenila se 9 KM, šaran je bio 10 KM, dok je mol bio od 10 do 16 KM za kilogram. Standardna je bila i ponuda mliječnih proizvoda 4 do 6 KM mladi sir, 8 KM bio je kravlji sir od obranog mlijeka tzv. torotan. Miješani ovčji kravlji sir cijenio se 12 KM, suhi ovčji sir iz Podveležja bio je 15 do 18 KM s Morina 18, a sa Zelengore 20 KM. U ponudi je bilo ražovo 1,5 KM, te heljdino brašno 5 KM za kilogram. Domaća jaja cijenila su se od 0,20 do 0,30 KM za komad, mlade koke nosilje bile su po 12 KM, dok su se kunići nudili po cijeni od 20 KM komad itd.

{gallery}2020/trznica{/gallery}

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!