Kad nema Pricea mogu i Gabeljani, stječe se dojam u drevnoj Gabeli na jugu Hercegovine. Naime, Roberto Salinas Price meksikanski filolog i hotelijer, rodonačelnik je teorije o Troji u Gabeli kod Čapljine, umro je prije nešto više od šest godina. Dok je on pišući knjige, svijetom promovirao teoriju o Troji u Gabeli, sami Gabeljani su bili suzdržani. Sada nema Pricea, ali u Gabeli ima pjevačka skupina Trojani, turističko društvo „Troja“, pa trojansko pivo, dok je trojanski konj obvezan dio scenografije mlađih Gabeljana na karnevalima. Vraćaju li se Gabeljani Priceu i Troji pitamo Vidana Krvavca predsjednika mjesne zajednice Gabela:
„Mi smo kroz nastup na karnevalu htjeli prikazati nešto što nas obilježava. Znači kad vidite trojanskog konja prva asocijacija je Gabela i Troja. To je naše obilježje, htjeli smo oživjeti teoriju da je Troja u Gabeli. Skupila se dobra ekipa nas mlađih, desetak – petnaest dana pomalo se družili i radili na kraju je ispalo fino“, opisuje predsjednik Krvavac, te ističe da je njihov nastup naišao na odličan prijam:
„Reakcije su bile pozitivne, mislim da nema razloga za nešto negativno, čak smo imali jednu ekipu koja nas je sve častila poslije karnevala, predstavili se kumovima našeg konja. A danas u Gabeli, što se zna o teoriji. Malo, uglavnom površinski. Zna se priča o Priceu, zna se da je zastupao tezu da je Troja u Gabeli. Ljudi ne čitaju cijelu priču, ne znaju detalje, ali znaju za pretpostavku da je da je Troja u Gabeli, mi ćemo je podržati“, kaže Vidan Krvavac, te na upit svrati li netko u potrazi za Trojom u Gabelu, nastavlja:
„S vremena na vrijeme pojavi se netko u selu, pita gdje je Troja? Mi ga uputimo, ali eto malo je zapuštano, pa nije baš da je fino za obilazak“.
Da je Troja još prisutna među Gabeljanima potvrđuje i Zoran Arapović, predsjednik mjesnog kulturno-umjetničkog društva, Drijeva, što je stari naziv za Gabelu:
„Mi ćemo Pricu vjerovati, dok netko ne dokaže da nije u pravu! Što se tiče samog lokaliteta, mjesna zajednica i HKUD „Drijeva“ nisu u stanju to sve čistiti, velik je prostor trebalo bi dosta sredstava, u tome bi trebale sudjelovati malo veće institucije kao što su zavodi za zaštitu spomeničke baštine, turističke zajednice… Trebalo bi obaviti istraživanje. Sigurno će se naći nešto, u to nema sumnje, pa bi se onda mogla proširiti turistička ponuda, koja bi dovela turiste. Za sada, mi se možemo baviti čisto površinskim održavanjem da ima neki pristup, bar ovom središnjim dijelu“, kaže Arapović.
Ne slučajno, stiglo je i trojanskom pivo, a o povodu za naziv tog kraft piva Mario Ćorić proizvođač kaže:
„S kuhanjem piva počeo sam 2016. godine. Nisam puno dvojio oko naziva, tu je Priceova teorija, a i u Stroj Grčkoj su i onako voljeli i trošili pivo. Imali su i pet bogova piva, tako da ima i ta povezanost“, uz osmjeh dodaje ovaj mladi proizvođač kraft piva.
Prema tome, priča o Troji u Gabeli, među mještanima živi, čak se stječe dojam da je u zadnjih godinu, dvije sve živahnija. Podsjećamo, Roberto Salinas Price je knjigom „Homerova slijepa publika“, koja je objavljena u lipnju 1985. godine, izazvao svjetsku senzaciju. U Gabelu je te godine nagrnuo silan svijet, vrela kažu preko 30.000 posjetitelja. Turista je bilo i godinu dvije poslije, obavljeni su i predistražni radovi, a onda je došao rat. Price je knjigama, povremeno, dodatno obrazlagao teoriju. Sada se izgleda tog posla laćaju sami Gabeljani. Inače, Price je u Homerovoj slijepoj publici, ustvrdio da mitska Troja nije u Maloj Aziji, nego u Hercegovini, tj. u Gabeli. Na tome se za sada stalo.
{gallery}2018/trojan{/gallery}
Tekst i foto: D. Musa
