Jabuka, kraljica voća kako joj se tepa, sredinom prve dekade ovoga milenija, u dolini Neretve bila je in kultura, sadila se na manjim i većim površinama – plantažama. U zadnjih pet šest godina sudeći po stanju na južnohercegovačkoj burzi voća i povrća na veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine, nastupila je promjena. Jabuke nude proizvođači iz Bosne – Gradačca, Gračanice, Gradiške, dok su se manji južnohercegovački voćari povukli. Što je po srijedi pitali smo agronoma Slavka Kordu, direktora tvrtke „Dominant“ iz Gabela Polja, koja gazduje voćnjakom jabuka od dvadesetak hektara:
„Puna sezona počinje vrlo rano, negdje krajem šestog mjeseca, jer imamo taj ljetni sortiment jabuke, što je nama i prednost i prioritet u proizvodnji, a sa ovim kasnijim sortama, to je dosta zahtjevan i dug period proizvodnje. Berba nekih sorti završila je tek početkom prosinca. Te sorte jesu lijepe i cijenjene, zato i traže tako dug period vegetacije, zato i jest kvaliteta kod njih prisutna, ali to nije jabuka koja je za amatere. Ona traži puno dobre njege i zaštite, prije svega dosta znanja u proizvodnji. Jabuka je posao za prave profesionalce, koji moraju znati i snimiti u trenutku što treba jabuci, treba i odmah intervenirati, jer svaki promašaj kod jabuka je vrlo skup“, kaže ing. Korda, te na primjedbu da je riječ o jabuci koja cvijeta u travnju, a bere se u studenom i početkom prosinca, nastavlja:
„One prve kreću, a zadnje završavaju vegetaciju, one su do prvih slana, prvih mrazeva pune lista, tek tada im u našim uvjetima list opada. Takav ciklus od sedam, osam mjeseci, zahtjeva dugo vrijeme zaštite i održavanja te bilje u kondiciji. Poslije toga dolazi rezidba, koju isto treba znati odraditi, jer morate znati razabrati pupove koji su cvjetni, koji lisni, koji će krenuti prvi u vegetaciji, gdje ćete dobiti kraljevske pupove, odnosno plodove. Sve vi to morate poznavati, jer jabuka nije za matere, ja još jednom podvlačim, jabuka je za ljude koji se bave, koji su profesionalci u tom poslu“.
-Na osnovu slika s veletržnice u Tasovčićima, moglo bi se reći da ste vi na osnovu iskustava, zadnjih godina prednost dali ranim sortama?
-Mi smo prije dvije tisućite godine krenuli s jabukom, pa smo sebe pozicionirali, našli smo sortiment koji nam odgovara, s našim poznanicima koji se isto bave proizvodnjom jabuke, pokušali smo i usmjeriti tu proizvodnju. Bavimo se i proizvodnjom sadnog materijala, pa smo tako i plasirati taj materijal u uvjetima našeg dozrijevanja plodova jabuka, da to bude sukladno našem tržištu i pozicijama koje zauzima Hercegovina.
-Dojam je da se osim vas nekoliko velikih proizvođača, ljudi povlače iz proizvodnje jabuke?
-Ljudi su onako krenuli stihijski, znate kako to kod nas, kad vide da nešto ide, svi bi to radili. Puno se njih zaletjelo, vidjeli su da mi nešto radimo, bile su i dobre cijene, prodavale se dobro, svi lrenuli saditi i raditi, međutim jabuka je stvarno specifična i zahtjevna kultura. Ljudi moraju znati taj zanat da bi se u njemu održali kao proizvođači“, konstatira ing. Korda te na upit o sezone, kaže:
„Ovo je jedna specifična godina, koja je imala nekoliko tih elementarnih nepogoda, nama se primjerice u vrijeme cvjetanja prvih cvjetova i prvih pravih plodova, uz rijeku Bregavu, pojavio se gubar. Izgrizao je prve plodove, a mi nismo smjeli intervenirati sa insekticidima koji bi ubili gubara, već smo morali sačekati da prođe let pčele. Pčela je ta koja oprašuje cvjetove jabuke i s obzirom da nastojimo biti odgovorni prema pčelarima, prema spasiocu proizvodnje u poljoprivredi nismo htjeli prskati s insekticidima već smo sačekali, sedam osam dana da latica cvijeta počne opadati i onda smo prskali, ali tek navečer. Zbog pčela nismo smjeli prskati gubara, a time smo upropastili prve plodove. Zbog toga imamo posljedica, jer umjesto sedamdeset, osamdeset posto plodova prve klase, imamo tek pedeset. Međutim kako nismo smjeli prorjeđivati, urod je bio nešto veći, pa se sve to nekako poravnalo“.
Trenutačno na veletržnici u Tasovčićima vladaju domaće jabuke čija je cijena od 0,80 do 1,5 KM, jasno na veliko.
D. Musa