Radio Čapljina uživo

agsdi-google-wallet

Slušaj nas!

91,3 FM

Na veletržnici u Tasovčićima: Riba išla kao alva, sir se cijenio od 5 pa do 20 KM suhi ovčji i kozji, kajmak iz mijaha 25 KM, dok je maslo bilo 15 do 22 KM za kilogram

Na veletržnici u Tasovčićima: Riba išla kao alva, sir se cijenio od 5 pa do 20 KM suhi ovčji i kozji, kajmak iz mijaha 25 KM, dok je maslo bilo 15 do 22 KM za kilogram

by | 24. prosinca 2021. 14:14 | Vijesti

    Izvještaj s veletržnice u Tasovčićima 24-og prosinca, započinjemo neuobičajeno, pregledom stanja na prilazu veletržnici gdje se tržila razna roba od božićnih drvaca, preko ribe i mliječnih proizvoda, do domaće peradi, ljekovitog bilja, kućnih ljubimaca i drva.

Ponuda ribe obilna cijena se kretala od 6 KM, somići i smrznuta srdela, pa do 17 KM koliko su se cijenili lubin i orada iz neumskih ribogojilišta. Pastrva iz uzgoja bila je 9, a šaran 10 do 11 KM za kilogram. Glave šarana cijenile su se 2 do 3 KM komad. Ukratko, prodavači su se valjano pripremili, a ni kupaca nije manjkalo.

   Posebice bogata bila je ponuda mliječnih proizvoda, u prvom redu sira koji se cijenio od 5 KM mladi kravlji iz Podveležja pa do 20 KM za koliko se nudio suhi ovčji s Morina i Zelengore, te livanjski u kolutovima. Istu cijenu 20 KM, imao je i kozji sir iz mijeha. Na cijeni je bio i kajmak tzv. kore, 19 KM za kilogram, a kajmak iz mijeha bio je čak 25 KM. Maslo se kretalo od 15 do 20 KM. Najjeftiniji sir iz mjeha, bio je suhi kravlji od obranog mlijeka 8 KM za kilogram itd. Jaja od domaće peradi cijenila su se od 0,25 do 0,30 KM komad, koke nosilje bile su 11 do 13 KM, a pijetlovi 15 do 17 KM. Bilo je i kunića koji su se cijenili po 20 KM, psića pekinezera koje je vlasnik nudio za 200 KM, po komadu.

   Na prilazu veletržnici na Badnji dan, nudilo se i suho domaće meso svih vrsta cijene raznovrsne. Koliko smo uočili najjeftinija je bila bijela slanina 10 KM, najskuplji pršut 27 KM, te suha bravetina 30 KM za kilogram. Šarena slanina cijenila se 15 do 16 KM, čvarci su bili 15 do 18 KM itd. Cijena drva još jednom ističemo, zavisi od umijeća pogađanja, uglavnom kreće se od 90 KM oblovina, pa preko 100 KM cijepana, a prodaju narodski kazano – pošto se dvojica dogovore.

   Navedeno je samo dio raznovrsne ponude na prilazu veletržnici u Tasovčićima, unutar veletržnice bilo je mirnije. Većina stalnih prodavača koji stižu između tri i četiri sata izjutra, se povukla do osam sati. Ostali su oni najuporniji zahvaljujući kojima smo i sklopili predblagdanski barometar cijena. Dojam je da se uporni nisu pokajali jer bilo je prodaje što se kaže na malo. Za razliku od uobičajenih usporedbi u današnjem barometru prezentirat ćemo samo cijene koje smo zatekli na Badnji dan, jer je bilo voća i povrća koje se rasprodavalo pa su cijene bile niže od uobičajenih.

   Prodavači voća iz Bosne povukli su se u četvrtak popodne pa su se nudile uglavnom uvozne jabuke i kruške, no mi ćemo podsjetiti na cijene domaćih, jabuke su se tijekom tjedna tržile od 0,7 do 1,5 KM, a kruške 1,4 do 1,8 KM. Suhe smokve bile su 5 do 6 KM za kilogram, kivi je bio od 0,5 pa do 1,5 KM, jezgra domaćih oraha 17 do 20 KM, a bademi u ljusci 6 KM. Voće iz Neretve, mandarine su bile od 0,9 do 1,2 KM, limun 3,0 do 3,5 KM, grejp 1,5 do 2,5 KM, a naranče 1,2 do 1,5 KM.

   Povrće, krumpiri su bili od 0,8 do 1,3 KM, kupus od 0,7 do 1,1 KM, bilo je čak i mladog kupusa koji se tržio za 1,5 do 1,6 KM, brokula je bila 2,0 do 2,5 KM, kupus pupčar prokulice bile su 2,0 do 2,3 KM. Raštika se cijenila 3,5 do 4,0 KM za kilogram, zelena salata 1,5 do 1,6 KM, blitva od 2,0 do 2,5 KM, a špinat od 1,5 s otvorenog pa do 3,5 KM plastenički. List celera bio je 3,0, a peršina 3,5 KM za kilogram. Crveni luk se cijenio od 1,5 do 1,7 KM, mrkva je bila od 0,8 do 1,0, cikla od 0,7 do 1,0 KM, dok je bijeli luk po običaju, bio najskuplje povrće s cijenom od 5 KM refuza pa do 10 KM vijenci itd.

Tekst i foto: D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

   Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

   Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

   Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

   Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2021/12/2412pijaca{/gallery}

by | 24. prosinca 2021. 14:14 | Vijesti

Najnovije vijesti

Najava događaja

Propustili ste? Poslušajte!