Ing. Ivica Borovac – Prema narudžbama povrtlara, prisutna promjena kultura i sortimenta

Poslovanje čapljinske tvrtke „Adria Histhil“, najvećeg proizvođača i izvoznika sadnog materijala povrća u BiH, ujedno je i putokaz o kretanju u toj oblasti. Naime, na osnovu narudžbi, može se prilično pouzdano procijeniti situacija u ljetnoj sezoni. Što je očekivati ovoga ljeta, odnosno što su kupci iz ukupno petnaestak zemalja šire regije preferirali, govori agronom Ivica Borovac, komercijalist tvrtke čiji su pogodni smješteni u Gabeli:
„Sezona je počela dosta rano, već tamo početkom desetog mjeseca, za kupce ‘hidroponije’, odnosno za profesionalne uzgajivače rajčice, paprike i krastavca u grijanim prostorima i nastavila se dan po dan, brzo nam je došlo proljeće, a pred vratima je i ljeto. Tako ako pričamo o lokalnom tržištu, koje je nama najbliže i osjećamo sve njegove dobre i loše strane svakodnevno, ove godine situacija je nešto promijenjena u odnosu na prethodne, prvenstveno su ljudi išli na verziju salata i kupusnjača, da pokušaju izvući neki novac preko zime. Dobrim dijelom to se i ostvarilo, djelom i nije, čemu je kumovala ‘mekanija’ zima, toplija od prosjeka, s druge strane bilo je umanjen broj narudžbi kad su u pitanju rajčica i paprika. To i ne čudi s obzirom na ranije godine, uvoz i dosta niske cijene u periodu kad dospijevaju naše prve berbe, pa su ljudi primorani tražiti nova rješenja. Ta nova rješenja bili su rani bostani i njihova sadnja u plastenike, pa i nešto ranih roga za upotrebu u sred ljeta za roštilje itd., kaže ing. Borovac, te podcrtava:
„Kako tržište diktira tako su i hibridi mijenjali svoj tok, u rajčicama imamo malo više pink sorti, od uobičajenog. Sarajevo, Tuzla i Banja Luka, kao glavni otkupljivači, diktirali su taj tempo tako da su ljudi poučeni prošlogodišnjim iskustvom gdje je pink imao bolju cijenu neko crvena rajčica, išli u tom smjeru. Koliko je to ispravno pokazat će ljeto, prodaja i cijene. Neki smjerovi su definitivno izmijenjeni, a ljeto je to koje će pokazati koliko su bili u pravu.“
-To je kad je u pitanju domaće tržište, što je sadila Europa, prošle godine ste sve uplašili kad ste kazali da je u Albaniji posađeno 30 milijuna rajčica?
-Ne bi plašio ljude, ali Albanija se ponavlja i dalje raste, mada i oni, da ljudi ne bi mislili da je dolje bajno, imaju problema ekonomskih, a ove godine je i zima bila hladnija i s više oborina, tako da je pojava biljnih bolesti i štetnika u ranoj fazi prouzrokovala poteškoće, tako da su i oni u prvim berbama u travnju imali puno biljnih bolesti i štetnika, odnosno dobar dio plodova je oštećen i nije komercijalan. S druge strane raste konzumacija, a samim tim i sadnja lubenice i bostana. Potražnja je velika kako u Hrvatskoj zbog Jadrana i turista, tako i na kontinentu, poput Mađarske, Rumunjske i Bugarske. Pojačano su ove godine išli u sadnju lubenica. Poučeni prošlogodišnjim iskustvom išli su na verziju da je bolje ubrati lubenicu u kojoj ne moraš biti svaki dan, pa puno tona po nekoj nižoj cijeni može donijeti zaradu, nego rajčicu i papriku u kojoj moraš biti svaki dan aktivan uz puno fizičkog posla, a deficit je radnika svugdje, tako da nekako u toj korelaciji odnosa snage, cijene, kvalitete i kvantitete, vidimo značajan pomak u proizvodnju lubenica i bostana na tim tržištima.
Ing. Borovac posebice ističe da hidriponska proizvodnja (uzgoj biljaka u vodenim otpinama bez tla), rajčica raste, što za sada puno ne utječe na domaću proizvodnju međutim u perspektivi može biti poguban.
-To je jedan sektor koji će prije ili kasnije, potpuno srušiti malu plasteničku negrijanu proizvodnju, jer ta hidroponija godišnje raste na razini Hrvatske 50 hektara, a u Mađarskoj i do 100 hektara, što je u nekoj korelaciji kao da se kod nas godišnje napravi 400 do 500 duluma novih plastenika, što je naravno nemoguće. Hidriponski dio već je u dobroj mjeru preuzeo kompletnu godišnju opskrbu rajčice i preuzimat će sve više, jer ‘hidroponci’ idu u sadnju u prosincu i siječnju, a već u travnju i svibnju su u punim berbama, tako da sve manji dio tržišta ostaje ljudima koji se bave proizvodnjom rajčice.
Ing. Borovac ističe da je paprika još uvijek „svijetla“ točka, jer je profesionalnim proizvođačima preskupo je grijati plastenike za premalo kilograma, tako da još uvijek ostaje prostora za konvencionalnu proizvodnju. Ukratko, pred onemoćalim domaćim povrtlarima još je teže razdoblje izazova.
Tekst i foto: D. Musa