Kad bi južni Hercegovci imali na umu zdravstvene, nutritivne i ine koristi od njihovog običnog šipka, dobio bi on carski tretman poput odnedavno masline. Ovako poslije promotivno-ocjenjivačke i znanstveno-stručne radionice ŠIPAK, ostao je sumoran zaključak kao mjesec dana prije za smokvu, površine zasađene narom u zadnjih se sedam godina nisu povećavale!? Šipak – nar, je ostao na nepunih 55 hektara intenzivnih nasada što je istina dva puta više nego smokva, ali skromno i nedovoljno, a da se ne govori o simboličnoj paleti prerađevina, od kojih je značajnije prisutan jedino sok. Ostalo je još manje-više tajna za Hercegovce.
Da tomu tako ne bi trebalo, odnosno smjelo biti, upućuju već i neke od konstatacija s ovogodišnje radionice u organizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda – FAZ-a, koja je imala tri izlaganja. Dr. sc. Miro Barbarić, stručni savjetnik u FAZ-u, govorio je o temi „Principi navodnjavanja kulture šipka“. Navedenim izlaganjem još jednom je potvrđena izreka ‘šipak voli da mu je glava na suncu, a noge u vodi’. Izlaganje mr. sc. Dražana Palinić, također iz FAZ-a, „Zakonska regulativa za prerađevine od šipka“, kroz analizu sadržaja, odnosno tvari u šipku, potvrdilo je također, raširenu da „šipak spada u najljekovitije voće na svijetu.“ Ta slava ga prati zahvaljujući blagotvornom utjecaju na kardiovaskularni, živčani i koštani sustav.
„Praktična iskustva u uzgoju šipka na području Hercegovine“, bila je tema o kojoj je govorila mr. sc. Aida Kohnić iz čapljinske tvrtke „Dušica“ d. o. o. To izlaganje i rasprava koja se u sklopu njega vodila pokazalo je da se Hercegovci još traže kada je šipak u pitanju. Za razliku od maslina sporo primaju nova znanja, o šipku. Jednu od zanimljivijih tvrdnji na osnovu tražnje na domaćem tržištu iznio je Čapljinac Ozrenko Matić koji kazao da se trenutačno isplate samo sorte „barski slatki i divlji šipci“. Za njima je tražnja postojana, a i cijena pristojna.
Prof. dr. Marko Ivanković ravnatelj FAZ-a govoreći o tome kako povećati površine pod ovom voćarskom kulturom naglasio da bi za podizanje plantaža trebalo „uvesti stimulativne mjere, odnosno ići na subvencije za podizanje dugogodišnjih nasada. Mi smo to imali kroz sustav kapitalnih ulaganja od 2007. do 2010. godine, ali na žalost već osam godina nema ništa“. Naravno, direktor Ivanković smatra da je potrebno ponovo uvesti stimulativne mjere, a svoj doprinos u tom pogledu, trebale bi dati županije i općine.
Valja reći da je ovogodišnja radionica bila dobro posjećena, a završena je podjelom zahvalnica, koje su bile svojevrsna zamjena za proglašenje najboljih proizvođača, zbog statusa quo u podizanju novih nasada. Zahvalnice za promicanje ove kulture dobili su Nedžad Lešo iz tvrtke „Nar Garden“ Stolac, najvećeg voćnjaka šipka u BiH, zatim Ozrenko Matić OPG „Vino Matić“ iz Trebižata kod Čapljine i PZ „Eko Liffe“ Crnići, Stolac, te veći broj pojedinaca, među kojima na njegovo čuđenje i uz prilog potpisani. Hoće li sve skupa donijeti neke pomake ostaje da se vidi, kako sada stvari stoje Hercegovci su naru dali šipak!

{gallery}2018/sipak{/gallery}