Radio Čapljina uživo

agsdi-google-wallet

Slušaj nas!

91,3 FM

Na veletržnici u Tasovčićima – Suhe gljive 30 KM, domaći pršut 25 KM, bravetina 24, slanina 18 KM, a mandarine 1,2 do 1,3 KM!

Na veletržnici u Tasovčićima – Suhe gljive 30 KM, domaći pršut 25 KM, bravetina 24, slanina 18 KM, a mandarine 1,2 do 1,3 KM!

by | 18. prosinca 2020. 15:36 | Vijesti

   Gužva u prijepodnevu predblagdanskog petka na prilazu veletržnice u Tasovčićima, a nešto življe nego i obično bilo je na prodaji povrća i voća unutar veletržnice. Naravno, daleko je to od nekadašnjih gužvi, ali svakako vrijedno spomena. Glavna novina unutar veletržnice je cijena mandarina, sa manje od marku prošloga petka skočila je na 1,2 do 1,3 KM, a s obzirom na zatvorene granice postoji mogućnost daljeg rasta. Za razliku od mandarina klementine iz Neretve, su nešto jeftinije 1,4 do 1,5 KM, a limun za nijansu skuplji 3,0 do 3,5 KM za kilogram. Ponuda jabuka poslovično obilna cijena se kreće od 0,9 pa domaće, pa do 1,4 KM uvozne. Isključivo uvozne kruške su od 1,7 do 2,5 KM, turski šipci crvene kore, su 2 KM, a po dvije marke za kilogram, cijene se ruske šljive. Da, da dobro ste pročitali, ako ljeti u Rusiju izvozimo jabuke, zimi uvozimo svježe šljive. Uz neretvanski limun skuplji su i ljuti šipci koji se cijene od 1,0 do 1,2 KM, pojeftinjenja kod voća nema. Suhe smokve su 4 do 6 KM, dunje 1,0 do 1,5 KM, bademi 5 do 6 KM, jezgra domaćih oraha 15 do 17 KM, dok je kivi i dalje 1,2 do 1,5 KM, a rogač 4 do 5 KM.

   Kod povrća najveće iznenađenje su izvrsne domaće rajčice koje se cijene samo 1,2 KM za kilogram. Paprika, krastavaca, patlidžana i tikvica nije bilo. Krumpiri su 0,40 do 0,70 KM, ima i uvoznih iz Njemačke, koji su 0,6, dok se planinski ispred veletržnice cijene 0,8 KM. Kupus je od 0,35 do 0,50 KM, crveni luk od 0,5 do 0,7 KM, mrkva i cikla su od 0,8 do 1,0 KM. Ima i tikava za juhu po cijeni 0,5 do 1,0 KM. Raštika je ostala na 1,8 do 2,5 KM, prasa je od 1,5 debele pa do 3,0 KM tanke stabljike. List celera cijeni se od 3 do 4 KM, peršina od 4 do 5 KM, dok je bijeli luk od 5 KM refuza pa do 10 u vijencima. Vijenci proljetnog sitnijeg bijelog luka s Hrguda, su također 10 KM za kilogram.

   Od barometra cijena koncem prošloga petka prepolovila se cijena blitva nova je 0,8 do 1,3 KM, jeftiniji je i špinat 1,0 do 1,7 KM, te karfiol 1,2 do 1,7 KM. Evidentirali smo i tri poskupljena prokula koje su 1,8 do 2,3 KM, zatim kupusa pupčara 1,5 do 1,8 KM, te kelja koji je od 0,9 pa do rijetko 1,2 KM.

   Pšenica u posudama za božiće i novogodišnje blagdane, unutar i ispred veletrržnice, cijeni se od 3 do 4 KM, dok su različite vrste zimzeleni za božićne borove i novogodišnje jelke, od 15 pa sve do 60 KM, zavisno od vrste i veličine. Uzgajivači svinja pred blagdansko razdoblje iznijeli su suho meso. Prodavač pršuta na upit koja je cijena najprije reče „pošto se dvojica dogovore”, za zatim da je 25 KM kilogram. Suha bravetina je 24 KM za kilogram, a slanine je bilo po cijeni od 16 do 18 KM za kilogram. Suhi ovčji sir s Morina i dalje je bar je takav dojam po posjećenosti štanda najpopularniji, cijena uobičajena 18 KM za kilogram. Kajmak tzv. skorup iz mješine bio je 18 KM, livanjski sir u kolutovima i suhi ovčji sa Zelengore bili su po 20 KM za kilogram. Najjeftinija vrsta sira bio je mladi iz Podveležja koji se cijenio 4 KM. Spremni blagdane su dočekali i uzgajivači ribe, somići i gere nudili su se po 6 KM, pastrva je bila 9, a šaran 10 KM, očišćeni pastrva i šaran za marku su skuplji. Glave šarana za brudet, cijenile su se po 2 KM. Bilo je i presadnica crvenog luka – srebrenjaka, po cijeni od 0,08 KM komad. U ponudi je bilo čak i gljiva, vrganji su se cijenili 30 KM za kilogram! Domaća jaja bila su standardnih 0,20 do 0,30 KM komad, dok su se mlade koke i pijetlovi cijenili od 10 pa do 25 KM komad itd. Uglavnom, narednih dana na prilazu veletržnici sigurno neće biti dosadno.

{gallery}2020/pijacaprosinacc{/gallery}

Tekst i foto: Dušan Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Propustili ste? Poslušajte!

Audio: Miroslav Nikše povodom Svjetskog dana radioamatera

Audio: Miroslav Nikše povodom Svjetskog dana radioamatera

Na današnji dan 18. travnja obilježava se Svjetski dan radioamatera.  Miroslav Nikše, predsjednik ZRHB govorio je za Radio Čapljinu; https://open.spotify.com/episode/4Fhg7ZkNB03uVDrXF0jQBo Radioamateri Herceg Bosne djeluju i razvijaju svoju djelatnosti na području...

Mladi u politici

Mladi u politici

Većina mladih, ali i mnogi stariji nisu svjesni da je politika uključena u svaku sferu života – od uređenja parkova, odvodnje do izgradnje autocesta i slično. No što to vrijedi ukoliko se mladi ne bave politikom i zbivanjima važnim za uređenje države ili barem svoje...