Gužva pred prodavačima ribe na prilazu veletržnici i prve ovogodišnje domaće jagode udarne su teme današnjeg barometra cijena. Ponuda ribe bila je bogatija od uobičajene, a o tražnji svjedoči podatak da su neki od prodavača, odnosno uzgajivača ribe, do 10,30 rasprodali veći dio dopremljene količine. Nudila se razna riba od babuške i peškelja po cijeni od 3 KM, pa do jegulje koja je dostigla cijenu od 50 KM za kilogram. Glave šarana za brudet, cijenile su se 2 do 3 KM komad, somići i srdela bili su po 6 KM, pastrva iz uzgoja bila je 9, šaran 10, cipol 12, lubin i orada od 15 do 17 KM. Prve ovogodišnje domaće jagode tržile su se po 8 KM za kilogram, dok su uvozne bile od 5,5 do 6,0 KM.
Kod domaćeg povrća bilježimo više manjih pomicanja cijena. U odnosu na zadnji pregled cijena u ožujku, skuplji su bili karfiol, nova cijena je 2,5 do 3,0 KM, zatim kelj 1,2 do 1,5 KM, te blitva 0,7 do 1,0 KM. Cijena mlade plasteničke raštike, bila je čak 7,0 KM, dok se raštika s otvorenog nudila već od 2,5 KM. Za nijansu jeftiniji bili su zelena salata, nova cijena je 1,0 do 1,4 KM, zatim list peršina i celera koji su bili od 3 do 5 KM i mladi kupus, domaći i uvozni – albanski, bio je 1,0 do 1,2 KM. Iznenađenje je nešto niža cijena mladog luka tzv. pera 2,5 do 3,5 KM, zimske mrkve 0,8 do 1,0 KM, dok je mlada mrkva i dalje 1,5 do 1,6 KM. Jeftiniji je i kupus pupčar, nova cijena je 1,5 do 2,0 KM, a jeftinije su i kuke 1,5 do 2,0 KM vezica, što znači da je kilogram od 7,5 do 10 KM.
Ostalo povrće zadržalo je cijene, krumpiri su i dalje od 0,30 pa do 0,70 KM. Zanimljivo, 0,70 KM cijenili su se planinski i južnohercegovački krumpiri kojih još uvijek ima. Zimski kupus je bio 0,50 do 0,65 KM, špinat 1,0 do 1,5 KM, crveni luk odlične kvalitete, 0,50 do 0,80 KM. Prasa je bila od 1,5 do 3,0 KM, a cikla 0,7 do 0,9 KM. Domaći jari bijeli luk je 10 – 12 KM, kineski se trži po cijeni od 5 KM, dok je mladi albanski 6 – ( KM za kilogram. Domaći grah je bio 5 do 6 KM, dok se kanadski cijenio 4 KM za kilogram. Hren je i dalje na cijeni 10 KM, korijen peršina i pašternjak bili su 4 do 5 KM, a korijen celera 3 KM za kilogram.
Uz prve jagode od domaćeg voća, još uvijek ima jabuka čija je donja cijena 0,60 KM, dok uvozne dostižu 1,5 KM, suhih smokava koje su od 3 pa do 8 KM iz Popova polja, te jezgre oraha koja je bila od 15 do 17 KM. Od uvoznog voća ističemo limun po cijeni od 1,7 do 1,8 KM, te naranče čija se cijena kretala u rasponu od 1,0 pa do 2,2 KM itd.
Uz ribu ispred veletržnice u ponudi je bilo i obilje druge robe, od pršuta po cijeni od 20 KM za kilogram, pa do kočića za povrće čija je cijena 0,50 KM komad. Prodavači presadnica povrća još uvijek čekaju početak pune sezone, u ponudi još nedostaju samo bostan i lubenica, ali zato je bilo kukuruza šećerca po cijeni od 0,10 KM komad. Po 0,10 KM cijenili su se zelena salata, blitva i peršin, raštike je bilo već po 0,15 KM, dok su različite vrste kupusa bile od 0,20 do 0,25 KM, rajčice i paprike su od 0,30 do 0,40 KM, krastavci i tikvice 0,50 KM, dok su presadnice jagoda bile od 0,50 do 0,70 KM. Uz ribu na Veliki petak tražio se i sir čija se cijena kretala od 4 KM mladi iz Podveležja pa do 20 KM suhi ovčji sa Zelengore i livanjski u kolutovima. Kajmak iz kace bio je 18, a maslo 16 KM kilogram. Zadovoljni su bili i prodavači jaja, dio njih je već do 10,30 sati rasprodao svu dopremljenu količinu, cijene su bile standardne od 0,20 pa do 0,35 KM komad. U ponudi su bile i velike količine stajskog gnojiva uglavnom u vrećama po cijeni od 4 do 5 KM, za pet maraka nudile su se i bale sijena. Uz navedeno ističemo da su u ponudi bila drva, zatim kućanske i poljoprivredne alatke kovači iz Vareša, različito cvijeće i prigodne uskrske kreacije po cijeni od 10 KM itd.
{gallery}2021/4/pijacatravanj{/gallery}
Tekst i foto: Dušan Musa
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!
