Govoriti i slušati o Radimlji, na Radimlji svakako najpoznatijoj nekropoli stećaka ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire, u rane večernje sate, poseban je ugođaj. S jedne strane Makovi „kameni spavači“, a do njih čovjek koji se htio ne htio pita – kako su i zašto nastali, tko ih je i kada gradio, kako su se tu našli monumentalni kameni blokovi..? Pitanja je niz, a na njih su kapitalnom monografijom „Razgovor s Radimljom“ odgovarali prof. Miroslav Palameta i Miro Raguž, grafički dizajner, a u slučaju monografije fotograf, moderator… Obojica autora Stočani, kratko rečeno, nastojali su proniknuti u dušu nekropole.
Promocija monografije „Razgovor s Radimljom“ održana je dakle na Radimlji, u organizaciji Javne ustanove „Radimlja“, a uz podršku općine Stolac. Ovaj poseban događaj održan je povodom dana općine Stolac, 20. srpnja. Na početku programa okupljene je pozdravio Stjepan Bošković, načelnik općine Stolac, a zatim su slijedila obraćanja predstavljača i autora. Ante Vujnović, ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH posjetiteljima je razložio osnovne značajke monografije „Razgovor s Radimljom“, a na to kapitalno djelo osvrnuo se i Siniša Šešum, šef ureda UNESCO-a u Sarajevu. Autori prof. Miroslav Palameta i Miro Raguž, govorili su o višegodišnjem radu na izradi monografije.
Vujnović je iznio na oko statistički nevažan, ali za nekropolu bitan podatak, da je pri izradi monografije „utvrđeno da ima 135, a ne kako se godinama mislilo 133 stećka, kako se godinama mislilo i kako je ušlo u literaturu.“ Govoreći o naporima autora ravnatelj Vujnović je kazao:
„Prof. Palameta se koncentrira na likovnu interpretaciju kamenih reljefa iz perspektive srednjovjekovne likovne umjetnosti i funeralne kulture, koja je nesumnjivo bila i ovdje u europskim relacijama jedino kršćanske provenijencije. U tom smislu koristi kao uvjerljive argumente posve nove analogije iz domaće i europske likovne tradicije. Osim uvodnog teksta temeljita i cjelovita, uz pojedine spomenike napisane su kratke impresivne interpretacije. Nasuprot njemu vjerojatno jedan od najvećih grafičkih dizajnera u našoj zemlji Miro Raguž, ovim djelom postavio je najviše standarde kada je u pitanju grafička obrada stećaka, ali i samih monografija o stećcima.“
Siniša Šešum, šef ureda UNESCO-a u Sarajevu, uz opasku da neće biti klasični promotor monografije, podsjetio je da je „razgovor UNESCO-a i Radimlje počeo 1996. godine kada je UNESCO-a prva delegacija posjetila nekropolu stećaka i kad se već tada počelo razgovarati o nominaciji stećaka na listu svjetske baštine UNESCO-a. Znači taj razgovor UNESCO-a i Radimlje traje neprekidno od 1996. Godine i zato smo izuzetno, izuzetno zadovoljni što večeras možemo vidjeti jednu ovakvo kvalitetnu publikaciju, monografiju. Zaista se još jednom zahvaljujem prof. Palameti i gospodinu Miri Ragužu.“
Zanimljivo, promocije monografije „Razgovor s Radimljom“ održana je dan poslije treće godišnjice upisa stećaka na listu svjetske kulturne baštine. U razdoblju od ljeta 2015. i zime 2016. godine autori su predano radili na terenu. O tom radu i dvojbama koje su imali, autori Palameta i Raguž, u osnovnim crtama upoznali su prisutne. Naglasili su da je bilo različitih teškoća od onih tehničke pa do onih financijske prirode. Uglavnom, monografija je rođena, a usudili bi se kazati da je uz sav stručni trud u njezinu izradu uloženo i puno ljubavi, dvojca koji je u odnosu na većinu ostalih smrtnika o Radimlji znao dosta, međutim izradom monografije puno više od znanog, je toga otkrio.
Inače, monografija „Razgovor s Radimljom“ nastala je u agenciji SMART Raguž&Barbarić, u vremenskom razdoblju od 2015. – 2017. godine, dok je tisak izvršen koncem 2018. i početkom 2019. godine. Nakladnik monografije je Javna ustanova za razvoj turističkih potencijala i zaštitu kulturno povijesne i prirodne baštine općine Stolac „Radimlja“. Knjiga je napisana na hrvatskom i engleskom jeziku, tvrdog je uveza, 30 x 30. Ukupno broji 372 stranice, ima deset umetaka od po šest stranica, što je ukupno 432 stranice…
{gallery}2019/radimljaslike19{/gallery}
Tekst i foto: D. Musa
