banerRC212

Srijeda, 26 Svi 2021

Zaboravljena Hercegovina - Helenistički grad u Ošanićima kod Stoca: Daorson je još nepoznanica, vrijeme gradi, zaborav razgrađuje

   Svaki posjet Daorsonu helenističkom gradu kojeg je gradilo ilirsko pleme Daorsi, nova je potvrda o znanju i moći naroda koji su živjeli na području Hercegovine prije više od 2.000 godina. Zdravko Marić jedan od istraživača ovoga lokaliteta u prilogu „Teritorija plemena Daorsa“ (Slovo Gorčina 1988/89., str. 47-48.), navodi da je: „Grad doživio najveći procvat u trećem i drugom stoljeću stare ere, a oko sredine 1. stoljeća st. e. bio je spaljen. Tvrđava s kiklopskim zidovima bila je sagrađena oko 300. g. st. e. Kako nigdje u bližoj i daljoj okolini ne postoje ostaci tako velikog grada niti utvrđenja, prirodno je da ovaj grad smatramo centrom plemena Daorsa, bar od vremena kada je bila sagrađena tvrđava“. Naziv daorson potvrđuju i pronađeni novčići.

Zavirili smo malo i u akte vezane za proglašenje Daorsona nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Odluka o proglašenju objavljena je u „Službenom glasniku BiH“, broj 15/03., a donesena je na sjednici Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 21. do 27. Siječnja 2003. godine. Odluka glasi: „Arheološko područje – helenistički grad Daorson u Ošanićima kod Stoca proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik se nalazi na k. č. br. 361/1., k. o. Ošanići, općina Stolac... Prvi stupanj zaštite obuhvaća k. č. 361/1 pašnjak Banje, zatim pašnjak Gorica, a na zapadnoj strani zahvaća područje širine 50 m desne obale rijeke Radimlje“.

                                                                                             Ošanići ili Ošanjići

   U stavku I. još stoji da se „na nacionalni spomenik primjenjuje mjera zaštite i rehabilitacije utvrđena Zakonom o provedbi odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, dok se u stavku II. adresira tko bi trebao brinuti o „zaštiti i rehabilitaciji“: „Vlada Federacije BiH dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika“. U članku dalje stoji: „Vlada Federacije BiH dužna je osigurati financijske i tehničke uvjete za izradbu i provedbu programa trajne zaštite nacionalnog spomenika“.

   Tako to piše, a prema onome što se zna za sada je interes prema lokalitetu pokazala jedino Udruga građana „Daorson“ Ošanjići (lokalni naziv očito nije Ošanići nego Ošanjići). Koncem prošlog stoljeća do Daorsona se dolazilo pješice, kroz ograde. U međuvremenu je napravljen prilazni makadamski put, opremljen vidikovac, ulazna kapija na lokalitet, kućica za osiguranje u perspektivni za davanje podataka posjetiteljima koji bi plaćali karte i slično. Danas su od svega toga ostali samo tragovi. Kućica je zapaljena, kapija nestala kao i klupe na odmorištu, tako da se još jednom potvrdila rušilačka moć ovdašnjih naroda. Tako je bilo i prije pet, šest godina kada smo predlagali da se prilaz lokalitetu blokira pjesmom ili betonskim plokovima, kako bi se manje vršljalo s detektorima metala, uzimalo obrađeno kamenje i slično.

                                                                                        Prekogranična suradnja

   Nakon svakog novog ushita pogledom na megalitske zidove Daorsona, slijedi razočarenje stanjem u kojem se nalazi. Obišli smo šire područje koje je navedeno u odluci o proglašenju nacionalnim spomenikom, i nakon svega laički zaključili da je Daorson još uvijek nepoznanica. Primjerice, za Daorse očito važni objekti moguće i hram, nalaze se sjeveroistočno od samog grada. Cijelo područje ispresijecano je zidovima, a veliko iznenađenje su građevine u podnožju uz rijeku Radimlju, koja ima vode kada padaju kiše. Nejasno je kome i čemu su pripadale – Ilirima, Rimljanima…, tek djeluju zagonetno, a i sama činjenica da je i desna strana Radimlje, pedeset metara uz korito, proglašena nacionalnim spomenikom daje puno više pitanja nego odgovora.

   I na kraju što reći, vidimo u Odluci o proglašenju nacionalnim spomenikom odgovornost za očuvanje i konzervaciju ovoga unikata Hercegovine, stavljena je na Vladu Federacije, međutim kako nam vlada poslovično nije brza, možemo samo konstatirati da bi kao na primjeru tvrđave hercega Stjepana u Ljubuškom, spas za Daorson bili projekti prekogranične suradnje. Cijenimo da bi se na taj način bez većih problema, ali uz studioznu i opsežnu pripremu, bez problema mogla dobiti sredstva.

Tekst i foto: Dušan Musa

 

  • Objavljeno u Kultura

Mladi reprezentativac BiH Igor Savić ove sezone stekao punu afirmaciju: Ponajbolji igrač 1. lige FBiH postao kapetan GOŠK-a s 19 godina!

   Ukoliko ode ili ostane svejedno, za Igora Savića kapetana GOŠK-a definitivno će sezona 2020/2021. biti sezona afirmacije. Bez obzira što njegov GOŠK trenutačno nije bio u prilici ispuniti ciljeve o kojima se govorkalo na početku sezone – plasman u viši rang, on je sezonu odradio perfektno istakavši se u obrani, a i napadu. Što više s nepunih 20 godina postao je kapetan GOŠK-a, član je U 21 reprezentacije BiH! U dugoj povijesti „Trojanaca“ teško da ima sličnog primjera. Igora Savića koji je u Gabelu došao najprije na posudbu iz Zrinjskog, a od prošlog ljeta kao slobodan igrač, ne treba hvaliti.

   Kapetan GOŠK-a postao je u vremenu kada GOŠK-u baš nije išlo u eri Igora Pamića koji ga je s pozicije zadnjeg veznog postavio na poziciju zadnjeg čovjeka obrane. „To je u nogometu cjenjenija pozicija, a za nju ima izuzetne atribute – visinu, brzinu, skok, baratanje loptom, to je igrač kojemu su vrata nogometnog svijeta otvorena“, tvrdio je Pamić, a utakmicu dvije potom, Savić je u tom trenutku najmlađi u ekipi ponio kapetansku vrpcu. Tako je počela ta lijepa priča Igora Savića. Obrana GOŠK-a čiji je bio zadnji čovjek jesenas je bila granitna, unatoč skromnim dosezima kluba primljeno je samo 14 pogodaka na 15 utakmica. Dolaskom Ivana Bubala, Savić je dobio više slobode pa je stigao pet puta zatresti mrežu protivnika. Sa Igorom smo porazgovarali nakon utakmice protiv Travnika koju je zbog udarca loptom iz predostrožnosti napustio prije kraja.

   „Pobjeda protiv Travnika za nas je veoma važna jer smo njime i matematički osigurali opstanak u ligi. Odlično smo otvorili utakmicu pogodio sam već u četvrtoj minuti, do poluvremena smo postigli još dva pogotka, tri pogotka smo postigli u nastavku, tako da smo stigli do visoke pobjede. Naša pobjeda bila je zaslužena. Drago mi je da smo se nakon lošeg dana u Goraždu i za nas visokog poraza 1:4, brzo vratili u pobjedama“.

   -Krenulo vas je i pred protivničkim golom, jesenas GOŠK-u baš nije išlo, zašto?

   -U drugoj polusezoni sam zabio četiri pogotka u prvoj jedan. Teško je objasniti naše igre prošle, teško smo stvarali prilike, a još teže postizali pogotke, lopta jednostavno nije htjela u gol. Ja sam recimo četiri puta pogodio okvir gola, a samo jednom mrežu. Ne znam, teško je objasniti kako smo u prvom dijelu sezone postizali malo pogodaka, srećom malo smo i primali, pa je bar u tom pogledu naš učinak bio koliko toliko pristojan. Proljeće je već druga priča, mislim da smo najuspješniji poslije Posušja.

   -Kapetan sa 20 godina, slušaju li suigrači?

   -Slušaju. Iskreno i sam bio iznenađen kada su mi dali vrpcu, mislio sam to je privremeno, međutim nitko ništa ne govori, pa sam se vremenom navikao. A suigrači znate kako je – ako se trudiš, boriš, zalažeš, suigrači to cijene, bez obzira na godine. To je manje svima nama najvažnije.

   -Iduće sezona, GOŠK ili?

   -Vidjet ćemo kad završi prvenstvo. Idemo sad u Orašje, pa nam onda u zadnjem kolu, dolazi Rudar, imam i obveze u reprezentaciji. Nije još kraj sezone. Što se tiče statusa, bliže sam odlasku nego ostanku. Tako je sada stanje, ali o svemu ću odlučiti u razgovoru s upravom kluba“, zaključuje igrač za kojega nogometni znalci tvrde da mu predstoji velika nogometna karijera.

Tekst i foto: D. Musa

 

  • Objavljeno u Sport

Pobjedom u derbiju sezone: Boćari Neuma ulaze u doigravanje za prvaka BiH

    Minimalnu 13:11, ali plasmana u doigravanje vrijednu pobjedu izborili su boćari Neuma u derbiju polusezone protiv Gruda. Bila je to zaostala utakmica iz sedmog kola u kojoj je domaći sastav znao da ga samo uspjeh protiv lidera Gruda vodi u poluzavršnicu. Lako reći, ali teško ostvariti, jer su tijekom utakmice sve opcije bile u igri, na kraju su „gusari” na svojim Barama uspjeli „iščipati” pobjedu i plasirati se u doigravanje za prvaka.

   Mora se reći da poslije prvoga dijela Neum nitko nije vidio tako visoko. Boćare s bosanskohercegovačke rivijere kao da je razdrmao nastup u predkvalifikacijama za Kup prvaka. Izgubili su obje utakmice, od prvaka Srbije – Sombora, kao i prvaka Crne Gore – Mainia iz Budve koji se kvalificirao u boćarsku Ligu prvaka, međutim taj nastup kao da ih je vratio u formu iz 2018. godine kada su osvojili naslov prvaka. Zaigrali su kao preporođeni, a posebice je blistao Željko Kužić koji je u brzinskom izbijanju stigao do 37 pogodaka što je za njegu dob 48 godina, rezultat vrijedan pažnje, a pratili su ga i drugi „gusari”, pa uspjeh nije izostao. Što se tiče Gruđana oni su u derbiju postigli dva izvrsna rezultata Goran Boban je u disciplini precizno izbijanje ostvario 27 poena, a vrlo zapažen bio je i Damir Brzica koji je u krugu sakupio 29 „punata”.

   Grude su odigrale i drugu zaostalu utakmicu, iz desetog kola, protiv Dračeva koju su uvjerljivo dobili 20:4. Dvije zaostale utakmice za Gruđane su bile stvar prestiža, jer su s dvije utakmice manje imale osigurano prvo mjesto.

   Boćarsko prvenstvo BiH, rezultati zaostalih utakmica, sedmo kolo: Beum: Neum – Grude 13:11; deseto kolo, Grude: Grude – Dračevo 20:4.

   Konačni poredak, 1. Grude 12, 2. Neum 10, 3. Široki 8, 4. napredak Willa 7, 5. Dračevo 3 boda.

D. Musa

  • Objavljeno u Sport
Pretplati se na ovaj RSS feed
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!