banerRC212

Ante Vrankić iz Trebižata već četiri desetljerća uzgaja agrume: Na kućnom pragu ubrao 1,2 tone naranača i mandarina

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Ante Vrankić iz Trebižata već četiri desetljerća uzgaja agrume: Na kućnom pragu ubrao 1,2 tone naranača i mandarina

   Tek što se stišala priča o naranči iz Trebižata koja prkosi mrazevima i burama, stigla je informacija o starijem nasadu agruma, narančama, mandarinama, klemetinama, čak i grejpu! Sve to u povećoj okućnici i dva manja voćnjaka, uzgaja Ante Vrankić, također iz Trebižata. Evo kako je počelo:

   „Ja imam par prijatelja u Opuzenu i pošto je zemlja ovdje crvenica, oni su meni rekli da bi mandarine i naranče mogle uspijevati. Nabavili su mi i donijeli sadnice 1982-te ili '83-će. Ja sam to posadio, ali imao sam nesreću da mi je 2005-te sve led odnio, do dna stabla, ostalo jedno pola metra iznad zemlje. Opet sam zovnuo prijatelje, koji se u to razumiju, porezali su i odradili stabla, ponovo su izrasle, ali se opet sve ponovilo 2012-te godine. Tada je bilo još gore. Ja sam mislio da su naranče gotove, jer su osjetljivije. Mandarine sorte zorica, mogu izdržati i do – 14 stupnjeva, a naranče do – 10, teško - 11 stupnjeva, zato su i više nastradale. Prijatelji iz Opuzena su mi opet došli, sve lijepo obrezali i uredili, opet su se obnovile. Ove godine sam ubrao oko 450 kilograma sa 16 stabala naranči, dok sam s oko sto mandarina ubrao 800 kila“, pripovijeda Ante te na upit - što radi od uroda dodaje:

   „Mandarine sam uspio na pijaci plasirati, a naranče podijelim, imam sestru, brata, prijatelje rođake, svakom pomalo. Naranče se loše i prodaju, ne znam zašto, meni su ukusnije od mandarina, ali je narod nekako skeptičan, više je orijentiran na mandarine, pa naranče lijepo podijelim“.

   -Mogu li naranče dole u polje, bliže rijeci, gdje je dublja zemlja?

   -Ne mogu, ja sam pokušavao, ali led ih odnese. Sve što se ide strmije prema rijeci, slabije uspijevaju, brzo ih led odnese. Dole u polju često bude slane, ovdje ništa. Znači, razlika u temperaturi između polja i ovdje gdje je kuća je osjetna. Dolje sam posadio vinograd, šipke i masline, a ovdje sam se bazirao na mandarinu i naranču, vidim dolje ne mogu.

   -Koliko imate agruma i koje sve vrste?

   -Imam oko 100 mandarina, 16 naranača, te po jedan grejp i klementinu, tri odrnje kivija, dvije stolnog grožđa, ranih sorti. Posadio sam i dva limuna, ali slabo rastu na otvorenom.

   -Zaštita, je li zahtjevna?

   -Početkom godine polijem plavim sredstvom, to mi je savjetovao prijatelj iz Opuzena, on ima dva hektara mandarina, polijeva ih plavim sredstvom. On mi je rekao dobro okupaj, pa će crnilo s lista ako se pojavi, nestati, tako ja polijem plavim sredstvom, modrom galicom ili onim pripravkom kojeg mi zovemo „šeširdžija“. Ja to dobro okupam jednom ili dva puta prije cvatnje, u cvatu se to ne smije raditi. Stavi se malo viša doza plavog sredstva, stablo se dobro okupa i ne vršim nikakvo drugo prskanje.

Upitno je bi li biljne bolesti na agrumima postale pošast da su nasadi brojni kao „u Neretvi“. Međutim, zanimljivo je da se Hercegovci nisu upuštali u eksperimentiranje s agrumima - rizik hladnih zima ili su u to doba bolju prođu imali povrće, duhan i vinova loza, tek mandarine su se raširile do manjih pojedinačnih voćnjaka, naranča, grejp i klementina rastu samo u okućnicama, a jedino je kivi ušao dublje u Hercegovinu.

Tekst i foto: D. Musa

Poslijednja izmjena danaUtorak, 18 Siječanj 2022 11:02
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!