banerRC212

Veletržnica u Tasovčićima: Prve mandarine 1,8 do 2,0 KM, kavade zvane neretvansko čudo i praske 2 KM, pastrva 9, a šaran 10 KM za kilogram

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Veletržnica u Tasovčićima: Prve mandarine 1,8 do 2,0 KM, kavade zvane neretvansko čudo i praske 2 KM, pastrva 9, a šaran 10 KM za kilogram

  Na veletržnicu u Tasovčićima stigle su prve mandarine, cijena je 1,8 do 2,0 KM. To je ne samo vijest tjedna nego i mjeseca, jer će mandarine u naredna četiri mjeseca vladati čapljinskom veletržnicom. Tu se iz delte Neretve, uvezena mandarina krčmi i šalje dalje po Bosni i Hercegovine. Uz prve mandarine ima još nekoliko novina, a to su bademi u ljusci čija je cijena 6 do 7 KM, vinogradarske praske koje se trže za 2 KM, mlada brokula koja se cijeni od 2,5 do 3,0 KM za kilogram. Novina u ponudi je bostan neobične žute boje i izduženog oblika tzv. ananas, čija je cijena 1,5 KM za kilogram.

   U razdoblju od 10-og do 17-og rujna više od trećine proizvoda promijenilo je cijenu, međutim poskupili su neki od udarnih artikala pa se može reći da su bolje prošli proizvođači od potrošača. Skuplje su rajčice i paprike čija se cijena kreće u rasponu od 1 do čak 2 KM za kilogram. Crvenih rajčica ima već po 1,0 KM, dok se cijena pink sorte i rajčica iz Buturović Polja penje do 2,0 KM, koliko se cijeni i tzv. neretvansko čudo, nalik na domaću kavadu. Raspon cijena paprika 1 do 2 KM, podigle su mlade paprike iz plastenika koje se cijene do 2 KM, dok se hibridni plodovi mogu nabaviti već po marku za kilogram. Skuplji je i bijeli luk 5 KM je refuza, a do 8 KM vijenci, a nešto skuplji još je i karfiol 2,0 do 2,5 KM. U malom padu bile su cijene kelja 1,0 do 1,3 KM, špinata 2,0 do 2,5 KM, peršina i celera, nova cijena je po 3 KM za kilogram lista, dok je značajnije pojeftinila mrkva koja se 17-og rujna, tržila za 1,0 do 1,4 KM.

   Cijene su zadržali krumpiri 0,7 do 1,0 KM, dok se planinski ispred veletržnice cijene 1,2 KM. Kad su krumpiri u pitanju potrošače možemo umiriti vijesti koju smo čuli – krumpira iz Njemačke će ipak biti, što će regulirati i cijenu domaćih. Raštika se cijenila od 3 do 4 KM, zelena salata je i dalje od 2,5 do 3,0 KM, a blitva od 1,2 do 1,5 KM. Tikvice se cijene od 1 do 1,5 KM, krastavci, patlidžani i cikla su 0,7 do 1,0 KM, dok su sitni krastavci kornišoni 2,5 do čak 3,0 KM za kilogram. Mahune 3 do 4 KM, a crveni luk 1,2 do 1,4 KM.

   Kod voća od proizvoda iz potrošačke košare RPČ, zabilježili smo tri manja pojeftinjenja, dok poskupljenja nije bilo. Jeftiniji su očekivano šipci, nova cijena je 2,0 do 2,5 KM, stolno grožđe 1,0 do 1,6 KM, te bostan 0,8 do 1,2 KM. Cijene ostalog voća kreću se u sljedećim okvirima svježe smokve su 2 do 3 KM, a suhe su 5 do 6 KM. Još ima domaćih bresaka čija je cijena od 1,8 do 2,5 KM, šljive su oko 1,5 KM, jabuke od 0,8 do 1,5 KM, kruške od 1 do 2 KM, a vinsko grožđe sorte žilavka 1,5 KM, makedonskog grožđa na veletržnici nismo zamijetili. Na kraju ističemo, cijene koje smo naveli su istaknute cijene, a pošto se pojedini artikli stvarno prodaju to znaju samo prodavači i kupci.

   Ispred veletržnice jača ponuda, u današnjem pregledu ističemo sve bogatiju ponudu mliječnih proizvoda, u prvom redu sira. Novine su primjerice sir s Vlašića koji se cijenio 16 KM, pa dimljeni sir, također 16 KM, crnogorski sir iz kace 8 KM, suhi ovčji sir s Morina, Zelengore i livanjski u kolutovima cijenio se po 20 KM za kilogram. Najjeftiniji je bio mladi sir iz Podveležja 4 KM za kilogram. Standardna je ponuda presadnica povrća – zelene salate, prase, peršina, celera i blitve po 0,10 KM, raštike po 0,20, te kupusa koji su oko 0,25 KM komad. Riba se nudila na standardna četiri štanda, a kretala se od 6 KM somići i smrznuta srdela, 9 KM bila je pastrva iz uzgoja 10 šaran, dok su lubin i orada bili od 15 do 17 KM za kilogram itd. Cijena drva se kretala od 85 KM prostorni metar oblovine pa do 100 KM, prostorni metar cijepanih itd.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

Poslijednja izmjena danaPetak, 17 Rujan 2021 14:28
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!