banerRC212

Prodaja sadnog materijala: COVID-19 nastavlja obrađivati vrtove

  • Napisao/la D.M.
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Prodaja sadnog materijala: COVID-19 nastavlja obrađivati vrtove

Manje više svima u Bosni i Hercegovini je znano da se poljoprivreda po mnogima u
svijetu najvažnija gospodarska grana, kotrlja bez plana i programa. Sjemenarstvo i
rasadničarstvo zasnovani su na volji ljudi koji se tim poslom bave. Međutim, u tom
galimatijasu u zadnjih desetak godina iskristalizirala se jedna od djelatnosti koja je
pogasila brojne sijalice koje su narodski kazano od Božića pa do Jurjeva dana, žmirkale
ispod najlona rasada uz kuće i okućnice. Bilo je važno da su rasadi blizu, odmah uz kuću,
jer je uzgoj pipav posao, pri čemu posebice treba paziti na prodore hladnog zraka, da
mraz ne „obere”presadnice povrća i jednogodišnjeg voća – lubenica, bostan..., prije
sadnje.
Jasno, nije to odgovaralo ljudima koji povrće gaje samo za okućnicu, pa je vremenom
sama od sebe počela diferencijacija, dio povrtlara je polako prelazio samo na uzgoj
sadnog materijala. Vjerojatno je tome doprinijela i otvaranje Poljoprivredne zadruge
„Sunce” u Nerezima pokraj Čapljine, uz pomoć norveškog kapitala, a kasnije tvrtke u
mješovitom vlasništvu „Adria Histhil” u Gabeli, inače vodećeg proizvođača sadnog
materijala u regiji. Osjetivši tržišnu nišu dio povrtlara se prebacio na proizvodnju rasada
kao osnovnu djelatnost. S povećanjem broja započelo je njihovo svojevrsno nadmetanje
na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima.
Međutim, rast proizvodnje presadnica nije pratio i rast sadnje, zbog problema s
plasmanom proizvodnja se zadržavala na prostoj reprodukciji, pa je bilo i zakrčenja,
odnosno bacanja preraslog sadnog materijala. Onda je došla ona – pandemija korona
virusa. Prošlogodišnji lockdown i strah da hrane neće biti dovoljno, naprosto je natjerao i
one koji godinama nisu sadili bašče da se okrenu tradiciji. Rezultat je bio razgrabljeni
sadni materijal, nije ga bilo već polovicom svibnja. Nastalu prazninu nisu uspjeli popuniti ni
veliki proizvođači PZ „Sunce” i tvrtka „Adria histhi”. Preko noći situacija na tržištu se
stubokom promijenila. Tu promjenu u ponašanju proizvođači sadnog materijala su osjetili
pa su s „jačom” proizvodnjom ušli u ovu sezonu. Jedan od njih je Pero Spajić iz Struga kod
Čapljine, koji je u na početku sezone koncem veljače kazao:
„Poučen prošlogodišnjim primjerom povećao sam proizvodnju na oko 150.000 sadnica,
nadam se da ću većinu prodati, nešto i zaraditi”, kontao je Pero, a onda su za rasadničare
uslijedile očajne vremenske prilike. Niske temperature, bura i kiše smjenjivale su se od
polovice ožujka pa sve do početka svibnja.
„Nije bilo lako, u početku slaba tražnja, razumijem ljude, kako će saditi, kad pada slana,
a moraš svaki dan biti na štandu”, pojašnjava Pero teškoće tijekom tromjesečne sezone
prodaje, pa dodaje: „Odjednom je krenulo, u petnaest dana se rasprodalo, tako da na kraju
mogu reći da je sezona za mene, bila dobra. Kupci, Široki Brijeg, Mostar, Tomislavgrad,
Trebinje... sa svih strana. Netko kupi sve skupa pedesetak komada, drugi po nekoliko
stotina, a bilo je i većih kupaca, njima daš jeftinije, gledaš se naći sa kupcima”, zaključuje
na kraju zadovoljni Pero.
Na upit je li tražnja bila veća nego predpandemijske 2019. godine.
„Veća sigurno, bar za 20 posto, nije k'o lani, ali sigurno dosta veća”, konstatira Pero.
Umjesto zaključka može se reći da je COVID – 19, potaknuo obradu pomalo
zaboravljenih vrtova. Naravno, riječ je o sadnji za osobne potrebe, ali sve skupa potvrđuje
dobro znanu – nije ni svako zlo za zlo! Umjesto desetak proizvođača presadnica ovih dana
je na veletržnici u Tasovčićima ostao samo jedan, koji će kaže „raditi” cijelo ljeto.
Pogodnost u prodaji su i pristupačne cijene koje se već godinama ne mijenjaju, od 0,10

KM zelena salata, preko 0,25 različite vrste kupusa, pa 0,30 KM rajčice i paprike, do 0,50
tikvice i krastavci.

 

Tekst i foto: D. Musa

 

 

X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!