banerRC212

Neprilike poljoprivrednika doline Neretve: U obračunu s vremenom desetkovan urod voćara, povrtlari se još bore

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Marijan Brajković, pokazuje do koje visine su trebale izrasti rajčice da nije ćudljive klime Marijan Brajković, pokazuje do koje visine su trebale izrasti rajčice da nije ćudljive klime

   Pripisali to klimatskim promjenama ili nečem drugom, tek vremenske prilike u zadnja dva i pol desetljeća, umjesto poljoprivrednika, kreiraju urod. Ni tehnologija tu ne može puno učiniti, jer se izgubio red između godišnjih doba – proljeća, ljeta, jeseni, zime. Tek ono što se zbiva u prirodi i prelama preko leđa težaka kako stvari trenutno stoje, moglo bi se protumačiti „višim silama“.

   Niske temperature koncem ožujka, a posebice sredinom prve dekade travnja, poharale su južnohercegovačke voćnjake, dok se povrtlari bar u dolini Neretve, još bore. Posebice valja istaknuti da je komparativna prednost ovoga područja bila rana proizvodnja, međutim kako stvari stoje pri sadašnjim tehnološkim dostignućima, to pri učestalim vremenskim anomalijama postaje prazna priča. Govoreći o prilikama na Dubravama, području između Čapljine, Stoca i Mostara, Zdravka Palameta dip.ing. agronomije kaže:

   „Generalno breskva i nektarina su stradale skroz. Možda će uroda bite na stablima pri kućama ili na uzvisinama, u svakom slučaju nedovoljno za tržište. Marelica je stradala u cvijetu od bure koncem ožujka, a ono što se ometnulo „pojeo“ je nedavni mraz. Trešanja i šljiva koje su otpornije na niže temperature, bit će nešto. Lani su voćari ostali bez uroda, pa opet ove godine, treba ulagati, mislim da će se sve vrlo nepovoljno odraziti na ovaj sektor poljoprivrede“, zaključuje inženjerka Palameta.

   Povrtlari Višićke kasete koja još uvijek ima rekordne površine pod plastenicima u BiH, uspjeli su u dobroj mjeri obraniti usjeve, ali uz dodatne troškove. Uz besane noći morali su nasade štititi dodatnom agrifolijom na otvorenom, a grijanjem u plastenicima. Međutim, nije to jednina šteta.

   „Rajčice kasne već petnaestak dana. Temperaturni šokovi odražavaju se na rast biljaka, pa urod neće samo kasniti, nego će biti i manji. Posredno to rađa novi problem, jer kasniji urod znači i niže cijene…“, naglašava Marijan Brajković, direktor Poljoprivredne zadruge „Matica“ iz Višića.

Da bi zaštitio nasade lubenice na pet hektara, Marinko Merdžan poljoprivrednik iz Bivoljeg Brda, kod Čapljine, postavio je duplu agrifoliju, tzv. pjenu. Većih šteta nema, ali:

Velike temperaturne oscilacije šokiraju biljku. Recimo lubenica pri temperaturi nižoj od 15 stupnjeva ne radi. Proizvodnja je sve teža, a rizik sve veći“, naglašava Merdžan, te za ilustraciju dodaje: „U siječnju smo noću bilježili temperature od + 18(!) stupnjeva, a pogledajte sada, već petnaestak dana ne prelazi po danu 15 stupnjeva.“

Uglavnom, situacija na čapljinskom području, a slično je i na cijelom prostoru juga Hercegovine nije dobra, zadnjih dana sabiru se štete. Kolike će one biti nemoguće je izračunati, jer uz one trenutno vidljive, trebalo bi im dodati povećane troškove zaštite, pa kašnjenje u sazrijevanju, niže cijene robe zbog kašnjenja, više rada i slično.

Tekst i foto: D. Musa

 

 

Poslijednja izmjena danaČetvrtak, 15 Travanj 2021 10:48
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend

X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!