banerRC212

Ive Matić pčelar iz Grabovina: Ako hoćeš meda, svake godine moraš imati mladu maticu!

Istaknuto Ive Matić pčelar iz Grabovina: Ako hoćeš meda, svake godine moraš imati mladu maticu!

   Ivu Matića poznatog čapljinskog pčelara slučajno smo zatekli u pčelinjaku pored puta. Radoznalost, zašto i po lošem vremenu obilazi pčelinjak, dovela je do i za laike poučne priče.

   „Svaki dan odem na pčelinjak vidim je li sve u redu. Nekada ima vjetra, nevremena, pogledam je li što prevrnuto. Krajem prvog mjeseca počinju i grabeži, ako nešto nije u redu u košnici. Sve to treba nadzirati na pčelinjaku“.

   -Za grabež smo čuli kao jedno od opravdanja za uvođenje taksi južnohercegovačkim pčelarima u općinama jugozapadne Bosne – Livno, Duvno, Kupres…?

   -To su smiješne stvari što se pričaju, gledajte ako je pčelinjak bolestan, tu je grabež, ako je pčelinjak neuredan tu je grabež. Profesionalni pčelar kojem su matice uredne u košnici, imaju dovoljno hrane za zimovanje, tu je sto posto urednosti. Ja ima sto i osamdeset matica na jednom mjestu, pa nema nikad grabeži“, naglašava Ivo, te na upit zašto potencira važnost matice za dobar pčelinjak, nastavlja:

   „Matica je najvažnija u košnica, ona sve dirigira. Došlo je vrijeme ako hoćeš meda, svake godine moraš imati mladu maticu, još tko može napraviti selektivno, to je izvrsno. Ja na tomu planu radim, uzimam genetski materijal od matica koje donose viši prinos, a unutar košnice, imaju manje pčele.

   Ovaj čapljinski pčelar, se specijalizirao za uzgoj matica, uvijek spreman za priču o pčelama, rijetko će reći da je imao slabu godinu, međutim govoreći o prošloj kaže:

   „Pa „ubrao“ sam ja nešto i lani ali nedovoljno s obzirom na trud. Ja radim 38 godina mislim da je to bila najgora! Stariji pčelari kažu da je najgora u zadnjih pedesetak godina. Problem je u klimatskim promjenama. Gledajte nešto, u nas u trećem mjesecu bude fino, pčela se dobro razvije, nakon trećeg mjeseca kad treba početi mediti, kraj četvrtog i peti mjesec, okrene kiša i hladno vrijeme, zimsko vrijeme, tako da klimatske promjene najviše utječu na pčele“, veli Ivo na nastavlja;

   „Kažem, ja sam nešto uspio izvaditi, dovoljno za pokrivanje troškova. Mislim da pedeset posto pčelara nije izvadilo ništa. Prošla godina je bila posebna u odnosu na druge godine, po invazija varoe. Što se tiče Bosne i Hercegovine tuže se pčelari, vidim da je u nekih propalo po pola pčelinjaka. Imam poznanika koji mi je rekao od šezdeset košnica da će mu ostati samo deset. Bilo je pogodno vrijeme za razvoj varoe, što je iznenađujuće, muke smo mučili sa varom.

   -Što je varoi tako pogodovalo?

   -Pazite, ona se neće razmnožavati na visokoj temperaturi. U petom mjesecu lani su bile blage temperature, nije bilo meda, sve je to pogodovalo njezinom razmnožavanju E, sad jesu li tu ostali ostaci od prethodne godine neočišćene varoe, to je upitno, ja mislim da jesu.

   -Kažete kontrolirate pčelinjak i zbog grabeži, proteklih dana bilo je niskih temperatura, zar po kiši, buri i ledu, može biti grabež?

   -Gdje nema matice i gdje društvo nije dobro, napadne je jače društvo, opljačka je ili gdje u košnici nema meda, one se bore idu u pljačku, da bi opstale! U nas čim je deset, dvanaest temperatura pčela izlazi. Neki dan su pčele izlijetale iako je jutri bilo minus pet, po danu je donosila čak i polen.

   Iz priče Ive Matića koji se uz pčelarstvo bavi i maslinarstvom, moglo bi se reći da su pčele kao i ostale domaće životinje – traže stalnu pažnju i njegu. Ništa se ne smije prepuštati slučaju. Valja svakako napomenuti da je Ivo Matić i uspješan maslinar, ulje od njegovih maslina 2015. godine na Danima maslina Hercegovine, proglašeno je šampionskim.

Tekst i foto: D. Musa

Poslijednja izmjena danaSrijeda, 27 Siječanj 2021 09:12
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!