banerRC212

Kiše podigle cijene zeleni blitva stigla do 2 KM, kolinje donijelo suho svinjsko meso - slanina 16 KM, a čvarci 15 KM

  • Napisao/la D. Musa
  • Objavljeno u Gospodarstvo
Istaknuto Konceptualni umjetnik Vlatko Bosković za blagdane tej sprema iznenađenja Konceptualni umjetnik Vlatko Bosković za blagdane tej sprema iznenađenja

   Na veletržnici u Tasovčićima poslije desetodnevnog kišnog razdoblja i početka svinjokolje mijenjaju se stvari.

Kiše su utjecale na pomicanje cijena nekih vrsta povrća u prvom redu onog koje je vezano za vanjsku proizvodnju. Osjetnije je poskupila blitva čija je cijena skočila sa 0,7 do 0,8 KM, na 1,5 pa čak i 2,0 KM za kilogram, skuplji je i špinat od 1,5 KM s otvorenog pa do 2,2 KM plastenički. Nešto skuplji još su brokule 1,7 do 1,9 KM, kupus pupčar oko 1,5 KM, kelj 0,8 do 1,0 KM, pa raštika 1,8 do 2,5 KM, a mali pomak bilježe cijena kupusa 0,30 do 0,45, te crvenog luka 0,6 do 0,8 KM za kilogram. Moglo bi se reći da je svo povrće koje raste na otvorenom od pregleda cijena prvog petka u prosincu, od reda nešto skuplje. Nešto skuplje su i paprike čija je cijena od 2,0 do 2,4 KM. Domaćih rajčica ovoga puta nije bilo. Jedino pojeftinjenje registrirali smo kod zelene salate čija je nova cijena 1,2 do 1,6 KM.

   Ostalo povrće zadržalo je cijenu krumpiri su i dalje od 0,4 do 0,7 KM. U ponudi već ima i uvoznih iz Njemačke čija je cijena 0,6 KM. Karfiol se zadržao na 1,5 do 2,0 KM, list peršina je 4 do 5 KM za kilogram, a celera 3 do 4 KM. Zadnji ovogodišnji domaći patlidžani trže se od 2,5 do 3,0 KM za kilogram. Krastavci su 0,9 do 1,0 KM mladi luk pera kada se pojave 2,0 do 2,5 KM, mrkva i cikla su od 0,8 do 1,0 KM, prasa je 1,5 do 3,0 KM, tikve 0,5 do 1,0 KM, a bijeli luk od 4,5 KM srbijanski, do 8,0 KM domaći u vijencima, dok se vijenci ispred veletržnice cijene i do 10 KM. Domaći grah u zrnu je 5 do 7 KM, a batat 2,5 do 3,0 KM.

   Kad je voće u pitanju najveća novina su domaće svježe šljive iz kmore, čija je cijena 1,8 KM za kilogram. Ponuda jabuka je i dalje obilna cijena pristupačna 0,7 do 1,4 KM, isključivo uvozne kruške su od 1,8 do 3,0 KM, a dunje 1,0 do 1,2 KM. Orasi u ljusci bili su 6, a jezgra 15 do 17 KM za kilogram. Suhe smove cijene se od 3 do 6 KM, uz slabu tražnju, domaćih šipaka nema, uvozni iz Turske, crvene kore su 1,8 KM. Voće iz Neretve, mandarine su 0,6 do 1,0 KM, naranče su 2 do 1,5 KM, limun 2,5 do 3,0 KM, klementine 1,4 do 1,6 KM, a rogač 4 do 5 KM. Sve navedene cijene su na veliko i u iznosima kako ih istaknu proizvođači i stalni prodavači, a pošto se roba proda to znaju samo oni i trgovci.

   Da je svinjokolja uvelike u tijeku vidi se po ponudi domaćeg svinjskog mesa. Domaća slanina se cijeni 16 KM, čvarci su 15, a pečenica 25 KM kilogram. Ima i sušene bravetine domaćih kobasica i sličnih delicija, a po iskustvu iz prošle godine ponuda domaćeg svinjskog i bravijeg mesa potrajat će do polovice siječnja. Ponuda ribe standardna, a cijene uobičajena, somići i gere bili su po 6 KM, pastrva iz uzgoja 9, a šaran 10 KM, očišćeni skuplji su za marku. Lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, cijenili su se od 15 do 17 KM. Mliječni proizvodi, ponuda sira raznovrsna cijena standarda, najjeftiniji je mladi sir iz Podveležja 5 KM za kilogram, a najskuplji suhi ovčji sa Zelengore i livanjski u kolutovima po 20 KM. Suhi ovčji sir iz Podveležja bio je 15 do 18 KM, a s Morina 18 KM. Maslo je bilo 14 do 16, kajmak iz kace 18 KM itd. Novina u ponudi su tinkture slatkog pelina u bočicama, te adventski ukrasi. Prodavači kupusa za kiseljenje su se povukli, ali zato ima drva u izobilju, te razne druge robe od poljoprivrednih i kućanskih alatki kovača iz Vareša, pa do razne peradi i sitnih životinja, kunića, mačića i slično. Domaća jaja na veletržnici i dalje su od 0,20 do 0,30 KM komad itd.

D. Musa

   Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 - Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

 

Poslijednja izmjena danaSubota, 12 Prosinac 2020 13:26
X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!