banerRC212

Uz simboličnu ponudu domaćeg voća na Veletržnici u Tasovčićima, Voćarstvo u znaku improvizacija, masline drži cijena ulja i zdravstveni trend

Istaknuto Uz simboličnu ponudu domaćeg voća na Veletržnici u Tasovčićima, Voćarstvo u znaku improvizacija, masline drži cijena ulja i zdravstveni trend

Nesortirane domaće jabuke po cijeni od 0,7 do 0,9 KM, orasi u ljusci po 5 KM i jezgra 18 – 19 KM, spisak je domaćeg voća koje se tijekom ožujka tržilo na veletržnici u Tasovčićima kraj Čapljine.

Ako se u obzir uzme da bi dolaskom nekog ozbiljnijeg kupca i to nestalo, slika je stanja u voćarstvu. Jasno, sve to upućuje na skromnu proizvodnju, kao i niz drugih slabosti. Da bi se moglo puno više za ilustraciju može poslužiti primjer šipka (nara). Domaći, slatki, šipci su se jesenas tijekom druge polovice rujna i u listopadu, prodavali po cijeni od 0,7 pa do 1,2 KM, dok se trenutačno uvozni turski cijene od 2,8 do 3,0 KM! Dakle, trenutačna cijena turskih šipaka je tri do četiri puta veća od cijene domaćih kojih, je nestalo početkom studenog!
Kad je o šipku riječ valja reći da se prema inventarizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda površine pod tom mediteranskom kulturom, nisu mijenjale cijelo desetljeće. Pod intenzivnim nasadima i dalje je oko 55 hektara. Istodobno tijekom kasne jeseni i zime pa sve do svibnja i prvih trešanja, domaćim tržnicama vladaju uvozni, uglavnom turski šipci. Kad je o Turskoj riječ valja reći da se u toj zemlji od šipka, pravi čak 128 proizvoda, u BiH uz potrošnju u svježem stanju, pažnje vrijedna jedino je proizvodnja soka od šipka. Uglavnom, kako trenutačno stvari stoje tri tipično mediteranske kulture – šipak, smokva i masline, Hercegovci su od prve dvije digli ruke, dok je maslina u uzletu i kako stvari stoje ne mogu je omesti ni nerodne godine. Tajna tog uspona leži u dobroj cijeni maslinova ulja, uglavnom oko 25 KM, te njegovim nutritivnim i zdravstvenim svojstvima.
Tako stoje stvari u mediteranskom dijelu BiH, a s obzirom na uvozno – izvozni saldo voćarstva, ni u drugim krajevima nije bolje. U 2019. godini uvoz voća „težio“ je 206 milijuna maraka, dok su od izvoza inkasirana 123 milijuna maraka. Predstavljajući prošlogodišnji izvozno-uvozni saldo u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Velibor Trifković, voditelj sektora voća i povrća USAID/Sweden FARMA II projekta je konstatirao kako podaci „potvrđuju manjak proizvodnje na domaćem tržištu“.
Gledano pojedinačno glavni izvozni aduti lani su bili su – smrznute maline 59 milijuna, zatim kruške 17, pa jabuke 12, a tek na četvrtom mjestu šljive s pet milijuna maraka. S obzirom da je šljiva svojevrsni sinonim za voćarstvo Bosne, izvoz je skroman. U uvozu voća prevladavaju naravno banane 61 milijun KM, ali tu su i jabuke – 25 milijuna, što je debalans od 13 milijuna, a visoko stoje i svježe lubenice za čiji uvoz se izdvoji zavidnih 17 milijuna maraka itd.
U nedostatku konzistentne agrarne politike voćari se traže, narodski kazano „varakaju“ se prema tržištu. Kao primjer može poslužiti čapljinska tvrtka „Dominant“ koja zadnjih godina mijenja sortiment jabuka u svojim voćnjacima, umjesto kasnih sade se rane, ljetne, sorte. „Lakše se prodaju i imaju bolju cijenu“, ističe agronom Slavko Korda, direktor spomenute tvrtke. Uglavnom, proizvođači se prilagođavaju tržištu pri čemu su hercegovački zbog usitnjenih posjeda u inferiornom položaju, dok u nedostatku strateških smjernica poljoprivredne politike, sami poljoprivrednici u hodu, traže rješenje za preživljavanje. U takvoj situaciji ni poticaji nemaju razvojnu svrhu, postaju tehnički, računovodstveni posao od kojeg poljoprivrednici imaju kratkoročnu korist, a na duge staze moraju se snalaziti.
D. Musa

Poslijednja izmjena danaPonedjeljak, 13 Travanj 2020 13:16
Parse error in downloaded data

banerRC1vikend

X

Upozorenje!

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez prethodnog odobrenja!