Čapljinska Irma plavila kuće i ražalostila divlje pčele

Već je izvjesno da će 2017-ta godina biti upamćena kao godina ekstrema! Bilo da je riječ o zimi, ljetu ili kiši, sve je u znaku pretjerivanja. Podsjećamo, ostati će upamćeno da je četrdesetak jutara na čapljinskom području, a time i jugu Hercegovine, osim neumskog priobalja, temperatura bila ispod ništice, zatim je rekordno kasno, 22. travnja, ovo područje poharao kasni mraz, koji se poklopio sa skoro petomjesečnom sušom. Dugo sušno razdoblje od nepunih pet mjeseci, obilježile su kontinuirano visoke temperature, pa se tako tijekom cijelog kolovoza živa u termometru u najtoplijem dijelu dana, nije spuštala ispod 35-og podioka. Tek što su s prvom kišama, ljudi odahnuli uslijedile su nove nevolje, obilne padaline, pravi povodanj praćen vjetrom.
Tjedan na čapljinskom području počeo je nevoljama za ljude i divlje pčele. U naselju Dretelj, bujica je na lokalni put nanijela kamenje, djelom poplavivši prizemlje dviju kuća i jedan podrum. O kojim količinama materijala se radilo govori podatak da se nanos pijeska i zemlje čistio bagerom. Iako se taj predio zove Točila mještani tvrde da nešto slično nije zapamćeno.
Vjerovali ili ne u strogom centru Čapljine, tridesetak metara od zgrade općine na mjestu gdje je nekada bila željeznička stanica, olujni vjetar u šupljem divljem platanu (platanus speciozis) otkrio je divlje pčele. Vjetar je slomio šuplje deblo, a iz njega se po pločniku razlio med oko kojeg su se sjatile divlje pčele. Da bi vatrogasci raspilali i s ulice i pločnika uklonili deblo, u pomoć su uz vatrogasce pozvani i pčelari. Srećom za vatrogasce obilna kiša i prohladno vrijeme umrtvili su pčele, pa je operacija uspjela. S obzirom na njihovo ponašanje očito je da su pčele iz ove divlje košnice osuđene ne ugibanje. Ponovo su se okupile oko raspilanog debla, čak i na pločniku. Skupile su se u grupu, kao da imaju neko važno zasjedanje na kojem će odlučiti što i kako dalje. Jedno je sigurno, ostale su bez meda i bez zaštite, što za njih vjerojatno znači i sigurnu smrt.
Od Mate Jurkovića zapovjednika Protupožarne postrojbe doznali smo da je na području općine Čapljina, bilo još nekoliko intervencija na uklanjanju slomljenih stabala i grana, pa čak i na magistrali M – 17, ali osim šteta za ljude i pčele, drugih posljedica nije bilo. Uglavnom i čapljinska Irma je ostavila traga na prirodi, ljudima i pčelama.

{gallery}2017/galerija/rujanska_oluja{/gallery}