Federalni agromediteranski zavod na Buni kod Mostara, u oglednom dobru, uz ostalo ima i manji vinograd. Govoreći o njegovoj namjeni Mladen Gašpar, stručni savjetnik za vinogradarstvo i vinarstvo, kaže:

   „Mi smo imali ideju da na toj površini koja nije baš velika, posadimo kolekciju sorti. U trenutku kada smo sadili ostavili smo prostor za naše autohtone sorte koje su najzastupljenije. Mimo naših pet, šest sorti posadili smo i desetak svjetskih sorti, u stvari sorti iz okolnih država, Europe i svijeta. Od autohtonih sorti prednjače žilavka, trnjak, blatina… To smo sadili da inženjeri, mladi stručnjaci, mogu praviti različite pokuse. Već i samim prolaskom kroz vinograd, može se ocijeniti što bi to našim vinogradarima i vinarima odgovaralo. Šetajući ovim nasadom vidljivo je da određene sorte imaju krupnije i veće grozdove, druge imaju sitnije bobice, treće rastresite grozdove, ali svaka ta sorta zaslužuje tretman ispitivanja i praćenja, na osnovu čega se može zaključiti što bi ovom području i Hercegovini, najbolje odgovaralo“, kaže ing. Gašpar, te razlaže:

   „Imamo zasađenih petnaestak sortnih vina na osnovu kojih vidimo što bismo mogli preporučiti ovdašnjim vinogradarima. Radimo desetak godina i već smo došli do određenih saznanja – pet, šest sorti su puno bolje od ostalih, neke su prosječne, a neke nisu zaslužile da ih u Hercegovine sadimo, jer se nisu prilagodile. Kao primjer mogu navesti sortu plavac mali, koju ćemo sigurno procijepiti naredne godine, u školi procjepljivanja, jer ne daje kvalitetno grožđe, kasna je berba, visoke su kiseline, niski šećeri. Konkretno u Hercegovini na lokaciji Buna, sorta plavac mali ne daje vrhunsko vino, čak po meni, ni kvalitetno, dok recimo sorta cabernet suvignone, merlot, naš trnjak, blatina, žilavka daju vrhunska vina. Već smo procijepili sortu babić, koju smo imali u nasadu, rezultati su također bili loši, visoke su bile kiseline u vinu, niski šećeri, vino nije imalo adekvatnu boju… S druge strane ta sorta je poznata u šibenskom vinogorju kao vrhunska sorta!?

   Znači da bi preporučili neku sortu, potrebni su ovakvi nasadi, da ih struka prati i predlaže, daje savjete, da se educira budući vinogradare, da se na pamet ne sadi, da se ide na provjereno. Puno smo grešaka do sada napravili, ali sada mislimo da nijednu sortu ne treba bez ispitivanja saditi. Nama odgovora šest, sedam sorti i ništa više! Uz naše autohtone sorte – trnjak, blatinu, žilavku, tu su od svjetskih sorti već spomenuti merlot i cabernet, pa i sirah od crnih, a chardone od bijelih sorti“, naglašava ing. Gašpar.

   Uglavnom, zahvaljujući pokusnom vinogradu Federalnog agromediteranskog zavoda na Buni, za desetak godina se došlo do zaključaka što bi to Hercegovini od domaćih i svjetskih vinskih sorti odgovaralo.

Tekst i foto: D. Musa

{gallery}2020/200711lozagaspar{/gallery}