Erudita Radoslav Dodig, pet godina nakon smrti, okupio je Ljubušake na predstavljanju knjige Homo criticus.

Predstavljanje je održano u zanimljivom ambijentu pred Franjevačkim samostanom na Humcu, kod Ljubuškog. Može se reći da taj pomalo mističan ugođaj skladnih kamenih građevina, prirodan za prikaz djela čovjeka koji je volio upravo taj hercegovački kamen, Ljubuški i ljude. Bio je jedan od rijetkih kojemu su vrata za odlazak bila širom otvorena, nije otišao što mu je par stotina okupljenih Ljubušaka svojim dolaskom u vreloj srpanjskoj noći, honoriralo.

   Kako su istakli predstavljači dr. fra Andrija Nikić, dr. Ivo Lučić i Ivan Vukoja, knjiga je satkana od 22 rada koja je Radoslav Dodig objavio u 17 brojeva Magazina za političku kulturu i društvena pitanja Status, kroz dvanaest godina koliko je ovaj časopis izlazio. Uloge su bile podijeljene, pa je tako dr fra Andrija Nikić uz predstavljanje autora, govorio o svojim susretima s Radoslavom Dodigom i temama o kojima su raspravljali, dr. Ivo Lučić o pojedinim poglavljima i knjizi, dok je Ivan Vukoja urednik i knjige „Homo criticus“ i Statusa u svojoj besjedi prešao put od suradnje s autorom do samog izlaska knjige, koju bi manje-više svaki Hercegovac, odnosno Hercegovka koji drže do pisane riječi trebali imati u svojoj zbirki. Ne moraju to štivo, koje svjedoči o vremenu, prilikama i čovjeku koji je sve to temeljito obradio, proučavati, ali je dobro da se nađe pri ruci, zlu ne trebalo.

   „Značaj i kvaliteta tekstova, nisu jedini razlog objavljivanja ove knjige. Ona je svojevrsna posveta, hommage Radoslavu Dodigu, njegovom liku i djelu, kako se to, pomalo frazerski uobičava reći. Premda je hermeneutički legitimno odvojiti djelo od njegova autora, jednako tako je legitimno i promatrati ga u neraskidivom jedinstvu“, kazao je Vukoja, a zatim podcrtao:

   „Radoslav je prihvaćao odgovornost za djela vlastitog življenja, ali je, s jednakim žarom i pravom, i sve ostale sudionike javnog i društvenog života prozivao i pozivao na odgovornost. Za njega nije bilo nedodirljivih autoriteta niti zabranjenih tema. Beskompromisnost u naporima za uspostavljanjem zakonitog i normalnog poretka života, izlagala ga je ne samo akademskim, medijskim i političkim napadima, nego i pokušajima fizičke ugroze života“.

   Uz knjigu „Homo criticus“, valja istaknuti da je prošle godine objavljeno djelo „Ljubuški u antičko doba“, što je bio i i naziv Dodigovog magistarskog rada. Zasluga za objavljivanje obje knjige, pripada udruzi Hercegovačka kulturna baština – Bilig. Program predstavljanja moderirala je Lana Dodig, kćerka Radoslava Dodiga, dok se za glazbeni ugođaj brinuo Leon Lasić.

Tekst i foto: D. Musa 

                                              Gradonačelnik Markotić – Jedna od ljubuških ulica dobit će ime Radoslava Dodiga

   Kao svojevrsni uvod u program predstavljanja knjige Homo criticus bilo je obraćanje fra Daria Dodiga, gvardijana franjevačkog samostana na Humcu, koji je okupljenima poželio dobrodošlicu. Na koncu programa obratio se i Vedran Markotić, gradonačelnik Ljubuškog, koji je članove obitelji i okupljene iznenadio konstatacijom da je u tijeku procedura da jedna ulica u Ljubuškom ponese ime Radoslava Dodiga.

   „Prijedlog će se naći pred vijećnicima na prvoj narednoj sjednici Gradskog vijeća Ljubuški“, kazao je Markotić. (dmu)

{gallery}2021/7/307criticus{/gallery}