Dugotrajne kiše, a zatim hladna jutra, prolazak zimskih blagdana, raniji kraj sezone mandarina ispraznili su veletržnicu u Tasovčićima.
Prodavači zeleni dođu rano izjutra i brzo odu, pa na sceni tijekom dana ostaju samo stalni prodavači, zbog čega veletržnica djeluje pusto. Bez obzira na skromnu tražnju cijene povrća i voća pokazuju određenu živost pa su u prosjeku više nego prvog radnog petka u ovoj godini. Od zadnjeg pregleda cijena skuplji su karfiol 0,7 do 1,0 KM, zatim špinat 1,0 do 1,6 KM, brokule su 1,8 do 2,0 KM. U odnosu na barometar cijena koncem prošloga tjedna skuplji je i bijeli luk koji se vratio na 4 KM refuza, pa do 8 KM vijenci. Značajnije je poskupila raštika, nova cijena je od 2 do 3,5 KM s tendencijom daljeg rasta.
Od barometra cijena prošloga petka jeftiniji su krumpiri 0,30 do 0,50 KM, međutim planinski ispred veletržnice s oznakom bio proizvod, cijene se 0,80 KM. Pojeftinio je i list peršina kilogram je 3 do 4 KM, koliko se cijeni i list celera, koji je zadržao cijenu. U padu je i cijena isključivo uvozne uglavnom srbijanske mrkve, nova cijena je 0,7 do 0,9 KM, a jeftiniji je i kupus pupčar 1,0 do 1,2 KM.
Ostalo povrće zadržalo je cijene kupus je i dalje od 0,35 do 0,50 KM, a crveni luk od 0,60 do 0,80 KM. Kelj je od 0,7 do 1,0 KM, a cikla 0,7 do 1,0 KM. Cijena zelene salate zadržala se na 1,0 do 1,7 KM. Mladi luk, pera, su oko 2,5 KM, prasa je od 1,3 debele pa do 3,0 KM tanke stabljike. Domaći grah u zrnu, cijeni se od 5 do 7 KM za kilogram, kanadski je 4 KM.
Voće, poput bijelog luka cijenu su u proteklih tjedan dana vratile i suhe smokve koje se nude za 3 do 5 KM. Skuplji je i kivi 1,2 do 1,5 KM, kao i uvozne klementine 1,3 do 1,4 KM. Poskupio je i neretvanski limun 2,5 do 3,5 KM, uvozni se cijeni oko 1,2 KM. Isključivo uvozne mandarine su 1,5 do 1,8 KM. Prema barometru cijena u proteklih dvadesetak godina, ovo je jedna od godina kada je mandarina iz Neretve nestalo rano, obično bi ih bilo do početka veljače. Primijetili smo i ljute šipke koji su se cijenili 1,2 KM. Jezgra domaćih oraha je od 15 do 17 KM, dok su orasi u ljusci 5 do 6 KM za kilogram.
Ispred veletržnice kao i obično u ovom dijelu godine, bilo je živo. Domaćini i stalni prodavači dopremaju suho meso koje ima relativno pristupačne cijene. Domaća slanina je 15 do 16 KM, domaće kobasice su 15 KM za kilogram, svinjska pečenica je 20 KM, svinjska rebra 12 KM, a čvarci 16 KM za kilogram. Suho bravlje meso je 24 KM, a jareće 27 KM za kilogram. Ovoga puta nismo primijetili pršut. U cjelini domaće meso se prodaje dosta dobro, a svakako bi i bolje da nije strogog režima na granici s Hrvatskom, zbog pandemije korona virusa, pa izostaju kupci iz Neretve.. Kod prodavača ribe standardne cijene, glave šarana cijene se po 2 KM komad, somići su 6 KM za kilogram, pastrva iz uzgoja 9, a šaran 10 KM. Očišćeni za marku su skuplji dok su fileti 14 KM. Lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, su standardnih 15 do 17 KM.
Ponuda drva ponovo je obilna, cijene standardne prostorni metar oblovine cijeni se 85 KM, dok su cijepana 95 KM. Još jednom ističemo – konačna cijena zavisi od vrste drveta te umijeća pogađanja. Stajnjak u vrećama cijeni se 6 KM, na na veće količine je po vreći, za marku jeftiniji. Kamen za oblaganje cijeni se 23 KM prostorni metar. Naš dojam je da se ipak isplati čuvati ovce, pa i krave, jer mliječni proizvodi definitivno imaju najstabilniju cijenu očito je i prodaju. Kupreški, miješani ovčji – kravlji sir cijeni se 12 KM za kilogram, koliko stoji i nevesinjski. Dimljeni kupreški sir je 16 KM, a livanjski sir u kolutovima 20 KM. Istu cijenu ima i suhi ovčji sir sa Zelengore, dok je suhi ovčji sir s Morina 18 KM i najbolje se prodaje. Najjeftiniji je mladi sir iz Podveležja 4 KM, maslo u kolutovima je 18 KM itd. Nevesinjsko brašno za puru bilo je 2 KM kilogram, dok su pšenično i raževo brašno po 1,5 KM, a sirće od divljih jabuka 5 KM litar itd.
Tekst i foto: Dušan Musa
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!
{gallery}2021/1/15pijaca{/gallery}