Dugo vrelo ljeto nije ostavilo samo posljedice na poljoprivredi nego i na preostalim kraškim šumama juga Hercegovine. Kažemo preostalim, jer posljedice nenamjernog, odnosno namjernog paljenja kraških šuma i šikara, vide na na svakom koraku u vidu golog kamenjara. Štetama na skromnom šumskom fondu juga Hercegovine pogodovao je i napad gubarevih gusjenica koje su koncem proljeća i početkom ljeta obrstile list na većem dijelu šuma od Peć Mlina u općini Grude, pa sve do Trebinja. Naravno, gubar nije poštedio ni šume na čapljinskom području.

Na tako iznemogle šume koje su morale drugi puta zeleniti, navezala se suša. Posljedice suše vidljive su golim okom, u vidu smeđe i tamno crvene boje kojima su šume prošarane. Vidljivo je to golim okom od Jasenice i Crnog brda, preko Orlovače i Kukavca, brda južno i sjeveroistočno od Zvirovića, preko Dubrava do Žegulje. Kraška šuma od Žegulje do Ljubinja poprimila je bakrenu boju. Naravno, bakrenim bojama prošarane su i kraške šume južno od Svitave i Svitavskog jezera, odnosno suša je svugdje osim uskog pojasa uz riječne tokove, udarila svoj pečat.

Što očekivati od takvog pejzaža, koncem kalendarskog ljeta? Ništa dobra. Za očekivati je da će se jedan dio stabala u kraškim šumama osušiti, u prvom redu klen, crnograb i jasen, dok će rjeđi hrastovi zahvaljujući žili srčanici koja okomito prodire u zemlju, biti manje pogođeni. Priroda, odnosno suša, štetnici – gusjenice gubara, te čovjek koji je glavni uzročnik velikog broja požara, kao da su se urotili protiv sve rjeđih kraških šuma. Na kraju umjesto zaključka možemo ponoviti poznatu – čuvajmo šume jer one štite nas! Šume proizvode kisik, a bez kisika čovjeku nema života.

D. Musa

{gallery}2021/9/sume{/gallery}