Druga polovica desetog i prva polovica jedanaestog mjeseca u godini uobičajeno su vrijeme presabiranja južnohercegovačkih povrtlara. Računaju se dobre i loše strane završene sezone, te planira nova koja će startati već koncem prve dekade prosinca, sjetvom ranih povrtlarskih kultura u zatvorenim prostorima – plastenicima i staklenicima. Grgo Matić iz Višića, proizvođač i stalni prodavač na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima, govoreći o financijskim učincima tijekom korona sezone kaže:
„Ljudi u početku kako se dogodila ta nesretna korona razmišljali što raditi. Pojedinci su odmah u startu odustajali, bacali su gotov sadni materijal. Međutim, kako korona nije prolazna, oni koji žive isključivo od poljoprivrede zagazili su u proizvodnju. Početak sezone bio je očajan, kupus se zaoravao, salata bacala, kasnije se stanje popravljalo, pa su ljudi nastavili saditi, jer ako ne sadiš, nećeš ni brati. Oni koji su bili najuporniji imali su nekoga računa, ali to nije bilo kao prijašnjih godina“ ističe Matić, te prelazeći na kupce kao važan činitelj cijelog procesa nastavlja:.
„Jedan veliki dio kupaca koji su godinama dolazili ovdje, uzimali robu, u startu je odustao od posla. Ovi najuporniji su nastavili dolaziti kupovali robu, oni su izvukli sezonu. Upravo zahvaljujući upornima sezona se nekako izvukla. Mislim da je dosta ljudi zadovoljno, jer manje – više svi su u početku bili skeptični, misleći da se badava radi, da je sve što mi kažemo – otišlo k vragu i da neće biti koristi“, kaže gospodin Matić te ne upit – kako dalje nastavlja:
„Normalo je da ljudi sada svode račune i razmišljaju o idućoj godini. U svakodnevnim razgovorima, razmjeni mišljenja, vidim da pojedini odustaju. Imaju plastenike koje su godinama već radili, najloni su dotrajali, pa ne razmišljaju o novom pokrivanju, jer u to treba ulagati značajna sredstva. Pošto idu u neizvjesnost što se tiče proizvodnje, pandemija se pojačava, to nešto novca što imaju čuvaju što se kaže za „crne dane“. Nitko ne zna kako će sve ovo izgledati iduće godine, kako će se sve prisutnija bolest odraziti na tražnju. Upravo zbog te neizvjesnosti mislim da će se proizvodnja smanjiti. Što se kaže – manja proizvodnja manji rizik“.
Zanimljiv je svakako podatak da je dio proizvođača uglavnom hobista, odustao u samom startu, što je omogućilo onima koji žive isključivo od poljoprivrede da lakše plasiraju svoju robu.
