Na veletržnici u Tasovčićima nema poredanih kamiona s mladim krumpirima, što je najbolji znak da je sezona ove povrtlarske kulture uspješna. Krumpiri se nude kod stalnih prodavača, s prikolica malih automobila ili po kojeg kombi vozila, ali za sada, ni traga od redova teretnih mercedesa kakve pamtimo nekih ranijih godina. Cijena je u padu i trenutačno se cijene od 0,85 pa do 1,0 KM. Međutim, proizvođači i prodavači kažu da je to još uvijek povoljna cijena. Od pregleda cijena zadnjeg svibanjskog petka, jeftiniji su kelj 0,80 do 1,0 KM, zatim domaće rajčice čija se cijena skoro prepolovila i trenutačno je od 1,3 do 1,7 KM. Albanske rajčice još jednom ističemo u elegantnoj ambalaži, cijene se već od 1,0 KM za kilogram, a to je za dio kupaca presudno. Jeftinije su i paprike od 1,7 hibridi, pa do 2,6 maraka domaće. Za po desetak feniga jeftiniji su mrkva 1,5 do 1,7 i cikla 1,4 do 1,6 KM za kilogram.

   Registrirali smo samo dva i to skromna poskupljenja, crvenog luka koji je sada 1,10 do 1,30, te bijelog luka koji se cijeni od 2,2 pa do 2,5 KM.

   Ostalo povrće zadržalo je cijene na prošlotjednoj razini, pa je tako kupus 0,30 do 0,45 KM, karfiol 1,2 do 1,4 KM, raštika, i špinat 1 do 1,5 KM, blitva i tikvice su od 0,7 do 1,0 KM, a prasa 2,5 do 3 KM za kilogram. Krastavci se cijene 0,8 do 1,0 KM, patlidžani su 2 do 2,5 KM, peršin i celer su 2,5 do 3 KM. Cijenu drži i grašak 2 do 2,20 KM, a najskuplje povrće ostaju mahune 3,5 do 4,5 KM.

   I kod voća su padale cijene što je posve razumljivo s povećanjem ponuda. Jabuke su i dalje 0,6 do 1,5 KM, a višnje 2,5 do 3,0 KM, dok su cijene ostalog voća u padu, pa su tako trešnje 2 do 2,5 KM, kajsije 1,2 do 1,5 KM, breskve 1,2 do 1,8 KM, a u padu je i cijena jagoda 3 do 3,7 KM. Sve navedene cijene su na veliko.

   Prilaz veletržnici i dalje je u znaku presadnica povrća i cvijeća. I jedni i drugi se žale, da će teško dostići izvrsnu prošlogodišnju prodaju, jer su plasman, a time i sadnju totalno poremetile kiše.

   Uglavnom, cijene su bez promjene – presadnice zelene salate, cvekle i peršina su po 0,10 KM komad, raštika je 0,20 KM, kupus i druge kupusnjače 0,25 KM, rajčice i paprike od domaćeg sjemena, 0,30, a hibridi tih kultura do 0,40 KM, tikvice i krastavci su 0,50 KM itd. Obilna je bila i ponuda ribe koja se cijenila od 6 KM za kilogram somići i srdela, pa do 40 KM jegulje. Riba iz uzgoja bila je 9 KM pastrva, a 11 KM šaran.

   Domaća jaja cijenila su se od 0,20 do 0,30 KM, zavisno od veličine, koke nosilice bile su 10 do 12 KM, a mladi pijetlovi 10 do 15 KM komad. Bilo je i zečeva po cijeni 20 KM komad. Sir se kretao od 4 KM mladi pa do 18 KM livanjski u kolutovima. Naravno, u ponudi su bili ljekovito bilje, drva, stajsko gnojivo, kočići za povrće, alatke kovača izVareša, odjeća i razna druga roba.

Tekst i foto: D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

   Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

   Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu novitelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2019/pijacalipanj{/gallery}