Da se težište trgovine sve više pomjera na prostor ispred veletržnice u Tasovčićima, svjedoči gradnja čvrstih objekata.

Naime, po uzoru na stale prodavače voća i povrća unutar veletržnice, sada se na prilazu veletržnici grade slični objekti od kojih je većina u funkciji samo petkom, koji je definitivno postao pazarni dan.

    Kad smo već spomenuli prilaz veletržnici ističemo da je ponuda i danas bila obilna i raznovrsna. Pet prodavača je dopremilo mliječne proizvode uglavnom sir. Kajmaka iz mjeha koji je zainteresirao neke naše slušatelje, unatoč cijeni od 20 KM, ovoga puta nije bilo, kajmak iz kace bio je 18, a iz posuda 16 KM. Sira ima od Livna na sjeverozapadu, pa do planine Zelengore na krajnjem sjeveroistoku Hercegovine. Livanjski u kolutovima i suhi ovčji sa Zelengore cijenio se po 20 KM. Dimljeni kupreški sir bio je 16, a miješani ovčji kravlji 12 KM za kilogram. Najtraženiji suhi ovčji sir s Morina već deset godina, ima cijenu 18 KM za kilogram. Suhi ovčji sir iz Podveležja cijenio se od 15 do 18 KM. Kravlji sir od obranog mlijeka tzv. torotan bio je samo 8 KM za kilogram. Najjeftiniji je i dalje mladi sir iz Podveležja, samo 4 KM.

   Ponuda ribe nešto raznovrsnija nego početkom veljače, čemu doprinosi pojava srdele koja se cijenila po 6 KM kilogram. Istu cijenu imali su i somići. Glave šarana bile su od 2 do 3 KM komad. Pastrva iz uzgoja bila je 9 KM, šaran 10 KM, dok su fileti 14 KM. Som se cijenio 12 KM za kilogram, a lubin i orada iz neumskih ribogojilišta, bili su uobičajenih 15 do 17 KM za kilogram. Domaća jaja cijenila su se od 0,20 KM, pa do 0,33 KM. Naravno bilo je i presadnica povrća čija je cijena prošlogodišnja, po 0,10 KM su zelena salata i peršin, 0,20 KM su raštika i blitva, a 0,25 KM glavati kupus, kelj i karfiol. Heljdino brašno bilo je 5 do 6 KM, Vreća stajskog gnojiva bila je 4 KM, vreća drva i bala slame cijenile su se po 5 KM, bilećki kamen za oblaganje bio je 25 KM četvorni metar. Uz navedenu robu na prilazu veletržnici bilo je drva različitih vrsta, zatim peradi, ljekovitog bilja, suhog mesa, pa poljoprivrednih i kućanskih alatki kovača iz Vareša itd.

   Unutar veletržnice u Tasovčićima stanje promjenjivo. I onako jeftini krumpiri još su jeftiniji cijene se od 0,20 do 0,50 KM, planinski ispred veletržnice su 0,70 KM. Od stalnih prodavača doznali smo da se vreća od deset kilogram krumpira na banjalučkom području može dobiti za mizernih osamdeset feniga! Što će reći da je kilogram samo osam feniga. Uvozi krumpiri po bagatelnim cijenama u prodajnim lancima proteklih dana bili su po 1,95 KM za vreću od deset kilograma. Ukratko uvoz i obilan urod uništili su domaće proizvođače. Pored krumpira nešto jeftiniji su kelj i cikla 0,7 do 1,0 KM, mrkva 0,7 do 0,9 KM, kao i bijeli luk koji je od 5,0 do 6,5 KM. Jedino je jari luk s Hrguda, zadržao cijenu od 10 KM u vijencima. Pala je i cijena crvenog luka 0,5 do 0,7 KM za kilogram. Skuplji su karfiol 2,0 do 2,2 KM, zelena salata 2,3 do 2,6 KM, blitva 1,3 do 1,7 KM, špinat 1,8 do 2,2 KM i kupus pupčar 1,4 do 1,9 KM. Skuplji je mladi luk – pera, čija je cijana od 3,5 do 4,5 KM za kilogram.

   Ostalo povrće zadržalo je cijene, mladi kupus se zadržao na 1,5 do 1,7 KM, zimski kupus je 0,5 do 0,6 KM, raštika je 3 do 4 KM, a list peršina i celera od 4 do 5 KM za kilogram. Grah u zrnu je od 4 KM kanadski pa do 7 KM domaći. Voće, domaći kivi izvrsne kvalitete cijenio se 1,8 KM, suhe smokve su bile 3 do 6 KM, jabuke od 0,9 KM domaće pa do 1,5 KM uvozne, dok su isključivo uvozne kruške bile 2,0 do 2,5 KM, jezgra oraha je 15 do 17 KM. Ističemo navedene cijene su istaknute, a pošto se roba proda znaju samo prodavači i kupci.

D. Musa

Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:

Članak 14 – Autorska prava

Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.

Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.

Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.

Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!

{gallery}2021/2/2702pijaca{/gallery}