Da je domaće ipak domaće, potvrđuje primjer orijaške mrkve koja po slobodnoj procjeni teži bar 300 grama. Mrkve impozantne veličine nudio je jedan od prodavača na prilazu veletržnici u Tasovčićima, kraj Čapljine, koji njihovom osebujnom izgledu nije pridavao posebnu pažnju, što će reći – navikao čovjek. Kako reče prodavač mrkva je s Kupresa.

   U opisu raritetne mrkve naglasi samo da je uzgojena ekološki sto posto, što se jasno vidi i po ostacima mješavine zemlje i stajskog gnoja na pokožici. Naravno, tako uzgojena mrkva ima i višu cijenu, kupreška se cijenila 2,5 KM, a planinska nevesinjska sitbija bila je 2,0 KM! Oprana i uredno složena u plastične vrećice, uglavnom srbijanska mrkva, istodobno je koštala od 0,80 do 1,0 KM, jasno na veliko.

  To je jedna strana medalje na drugoj je podatak da je uvoz mrkve građane BiH u prošloj godini, koštao 3,07 milijuna maraka. Uvezeno je 7.928 tona, od čega 7.528 tona iz Srbije. Sa znatno manjim količinama slijede Nizozemska, Italija, Turska i Poljska. Naravno na spisku zemalja iz kojih smo uvozili je i Njemačka 1,8 tona. Među jedanaest zemalja iz kojih je BiH kupovala mrkvu su vjerovali ili ne, Kostarika 99,3 kilograma, te Velika Britanija 20 kilograma. Onome tko se sjetio uvoziti mrkvu iz Kostarike svaka čast, a eto i podanici Njezinog Veličanstva imali su nešto viška pa su nam „doturili“ dvadesetak kilograma.

   Za razliku od naših uvoznika koji kad je kupovina u pitanju imaju bujnu maštu, kod izvoza baš i nije tako. Uglavnom, u 2019. godini BiH je izvezla 129,6 tona za što je inkasirano 57.650,45, što će reći da je prosječna cijena izvezene mrkve bila oko četrdesetak feniga, a uvezene tridesetak feniga. Mrkvu smo prodavali u samo dvije zemlje Sloveniju – 115,6 tona i Njemačku 1,4 tona. Uglavnom, uvezli smo sedamdesetak puta više mrkve nego što smo izvezli, iako očito je po primjercima s Kupresa, imamo bezmalo toliko puta veću i sočniju mrkvu.

Tekst i foto: D. Musa