Da će prstenovanje ptica u Hutovom blatu biti pun i pogodak, potvrdila je već druga smjena prvog kampa, uopće, za prstenovanje ptica s oznakama organizacije iz BiH, otkrivši poljskog trstenjaka. Prstenovači predvođeni srbijanskim biologom Nenadom Spremom iz Apatina, tu majušnu pticu registrirali su već drugog dana rada. Na upit o radu druge smjene i novoj vrsti, Nenad Spremo, kaže:
„Uhvatili smo jednu novu vrstu za BiH, koja za sada nikada nije zabilježena, a u regionu je jako rijetka, u Srbiji isto nikada nije zabilježena, dok u Hrvatskoj ima nekoliko nalaza. Nekom srećom, odnosno upornošću našom, smo došli u situaciju da uhvatimo tu jako, jako rijetku pticu, dakle, prvi nalaz za BiH.“
-Kako ste je prepoznali?
-Ona je prepoznatljiva, to je trstenjak mnogo manji od tipičnih vrsta trstenjaka, koje inače hvatamo, mnogo manji“, kaže Spremo, pa na opasku – kao kolibrić, nastavlja:
„A, dobro sad kao kolibrić, malo je veći od kolibrića, u granici nekih najmanjih ptica Europe, koje srećemo. Jako mala, manja od srodnika trstenjaka, dakle poljski trstenjak se zove, latinski Acrocephalus agricola, prepoznatljiv je ima karakteristike, odmah smo pomoću nekih mjera i vizualno primijetili, tako da smo to zabilježili, fotografirali i dokumentirali“, naglašava radnim ozračjem zadovoljni srbijanski prstenovač ptica.
Nalazu je svjedočio i Josip Vekić voditelj Službe zaštite u Parku prirode Hutovo blato, inače inženjer zaštite i lovstva, koji kaže:
„Zanimljiva ptica, vjerojatno neka lutalica, slučajna vrsta koja je tu, par komada kroz povijest prstenovanja uhvaćen je u Hrvatskoj, u Srbiji niti jedan mada se obi desetljećima bave prstenovanjem ptica. za sada niti jedan. Moramo istaknuti, prvi kamp u Hutovom blatu otkriva tako zanimljivu vrstu koja obitava na krajnjem istoku Europe i Zapadnim dijelovima Azije. Poljski trstenjak spada u najmanje ptice, tankih noga, kratkih krila, da preleti toliku udaljenost, baš zanimljivo, pravi fenomen. Nalaz je još jedna potvrda važnosti Hutovog blata, a nakon ovoga nalaza, možda do kraja bude i još nekih iznenađenja“, kaže ing. Vekić te dodaje:
„Do sada smo evidentirali 45 vrsta ptica, uglavnom su to ptice tršćaka i niskog žbunja, jer su i mreže koje postavljamo, prikladne za te vrste. Do kraja kampa očekujem između 60 i 70 vrsta ptica“, ističe ing. Vekić.
Valja reći da je druga smjena kampa imala žestoki ritam rada, a voditelj smjene Nenad Spremo, kad je postavljenje mreža u pitanju na svom terenu. U tršćacima je znalački postavljao mreže tako da su prstenovači u njima redovito nailazili na za prstenovanje bogat plijen. Valja reći da će uz koordinatora projekta Josipa Vekića, Hercegovina u Renatu Vidiću imati još jednog predstavnika.
„Jako mi se svidio ovaj posao, pa sam odlučio stati sve četiri smjene“, kaže Vidić, inače student biologije.
Inače, uz par iskusnih prstenovača u radu druge smjene kampa sudjelovali su uglavnom studenti, od Međugorja i Mostara, preko Visokog do Bajne Luke.
{gallery}2019/ptice{/gallery}
D. Musa
Foto: Josip Vekić
