Čim zahladi na veletržnici u Tasovčićima skaču akcije bijelog luka.
Domaći i srbijanski u petak 12. veljače, cijenio se od 5 refuza pa do 10 KM vijenci. Najskuplji je bio jari, proljetni saransak s Hrguda iznad Stoca, 8 do 10 KM za kilogram. Isto vrijedi i za raštiku koja se cijenila od 2 KM listovi, pa do 5 KM vrhovi. Od pregleda cijena prvog petka u veljači skuplji su bili još karfiol 1,2 do 1,5 KM, zatim špinat koji se nudio od 1,2 do 1,8 KM s otvorenog, a 1,8 do 2,3 KM plastenički. Skočila je i cijena mladog luka tzv. pera, koji se tržio za 2 do 5 KM kilogram, a za nijansu je bio skuplji i kupus pupčar tzv. prokulice 1,2 do 1,5 KM za kilogram. Bilo je i pojeftinjenja, pa se tako cijena kelja vratila na razinu s kraja prošle godine 0,8 do 1,0 KM, na opće iznenađenje jeftinija je bila i blitva 1,0 do 1,8 KM. Za nijansu jeftiniji su bili pašternjak 3 do 4 KM, te list peršina i celera, koji su se nudili za 4 do 5 KM kilogram.
Ostalo povrće zadržalo je cijene krumpiri su bili 0,30 do 0,50 KM, dok su južnohercegovački i srednjobosanski od Fojnice, bili 0,7 KM. Kupus je bio od 0,35 do 0,50 KM, crveni luk 0,7 do 0,9 KM, mrkva i cikla cijenile su de od 0,8 pa do 1,0 KM, tikve za juhu bile su od 0,5 do 1,0 KM, prasa je bila od 1,5 KM debele stabljike, dok se tanke stabljike tržila do 3,0 KM kilogram. Rodakva se cijenila od 1,5 do 2,0 KM korijen celera bio je 3 do 4, a peršina 4 do 5 KM. Najskuplje povrće i dalje ostaje hren koji se cijenio 10 KM. Domaći grah cijenio se 5 do 7 KM za kilogram, dok je kanadski bio 4 KM.
Ponuda domaćeg voća sve je skromnija ima jabuka, domaće su oko 0,8 KM, dok uvozne dostižu 1,5 KM, isključivo uvozne kruške su 1,8 do 2,6 KM, domaći kivi je od 0,5 pa do 1,5 KM za kilogram, suhe smokve su 3 do 6 M, a jezgra domaćih oraha 15 do 17 KM, Za one koji preferiraju uvozne agrume ističemo da je limun 1 do 1,7 KM, klementine su oko 1,2 KM, a naranče od 1,0 do 2,5 KM.
Proizvođači presadnica su poranili, pa su tako ovoga petka, u ponudi bile prve ovogodišnje presadnice povrća. Cijene su bile prošlogodišnje zelena salata bila je 0,10 KM, blitva i raštika po 0,20 KM, glavati kupus, brokula i karfiol cijenili su se po 0,25 KM. Nudile su se veće količine slame i sijena, bala se cijenila 5 KM, ali jasno da se kupnjom većih količina može dobiti povoljnija cijena. Prodavač ljekovitih trava ističe da je tražnja za slatkim pelinom i dalje dobra, a uz smjesu za čaj, nude se i tinkture, bočica se cijeni 10 KM. Ponuda ribe standardna, s tim što domaćim prodavačima konkuriraju ribiči s Jablaničkog jezera. Cijene ribe uobičajene somići su bili 6 KM, pastrva iz uzgoja 9, šaran 10, a fileti su bili po 14 KM. Ponuda sira bila je siromašnija za jedan štand, livanjskog u kolutovima bio je po 20 KM za kilogram, koliko se cijenio i suhi ovčji sa Zelengore. Najjeftiniji je mladi sir iz Podveležja 4 KM za kilogram. Suhi ovčji sir s Morina bio je 18 KM itd. Od zanimljivosti ističemo da se ovčji loj cijena 5 KM za kilogram, suha bravetina bila je 25, a kozletina 27 KM. Domaća slanina se nudila za 14 do 16 KM, domaći pršut bio je 25 KM za kilogram itd. Na kraju umjesto zaključka vrijedi preporuka petkom koji je postao pazarni dan, vrijedi prošetati veletržnicom u Tasovčićima.
Dušan Musa
Poštovani, podsjećam vas na Kodeks za tisak i online medije Bosne i Hercegovine:
Članak 14 – Autorska prava
Novinari mogu koristiti razumne sažetke originala s ograničenim citatima, materijale iz drugih publikacija ili nositelja autorskih prava, bez izričite dozvole za to, sve dok je izvor naznačen na odgovarajući način.
Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima, zahtjeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samome tekstu.
Izvor: Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini, str. 20.
Hoću reći, autorski prilog je put za samostalni prilog, a nije samoposluživanje!
{gallery}2021/2/12pijaca{/gallery}